ZAGREB – Državni zavod za statistiku (DZS) sutra će objaviti svoju prvu procjenu rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine, a svi statistički podaci objavljeni posljednjih tjedana sugeriraju da će Hrvatska zabilježiti dvoznamenkasti rast. S obzirom na to da je prošle godine gospodarstvo u drugom kvartalu zbog pandemije i zatvaranja palo za rekordnih 15,1 posto, neće to biti nikakvo iznenađenje.

Zapravo bi puno veće iznenađenje bilo da gospodarstvo u drugom tromjesečju ne poraste po približno jednakoj stopi po kojoj se strmoglavilo u istom razdoblju prošle godine.

Na visoku stopu rasta upućuju i već ranije objavljeni podaci za Europsku uniju i njezine pojedine članice. Tako je u EU-u gospodarstvo u drugom kvartalu raslo po stopi od 13,6 posto, a dio država članica nadmašio je taj prosjek, pa je u Španjolskoj rast bio čak 19,8 posto, Francuskoj 18,7 posto, a u Italiji 17,3 posto. Države su to u kojima je lani u drugom tromjesečju gospodarstvo najviše i palo – u Španjolskoj za čak 22,1 posto, Francuskoj 19 posto, a u Italiji 17,3 posto, pa su bile očekivane i visoke stope rasta jer se obustava gospodarskih i društvenih aktivnosti, kakva je u Europi bila prošlog proljeća, više nije ponavljala.

Nova projekcija

Upravo su takva predviđanja i za Hrvatsku, stopa rasta od 15 posto, koliki je bio lanjski pad u drugom kvartalu, ali ima i onih optimističnijih poput guvernera HNB-a, koji je nedavno govorio o stopi rasta u prošlom tromjesečju od oko 18 posto.

Jučer su iz HNB-a na naš ponovni upit koliku stopu rasta predviđaju za ovo drugo tromjesečje podsjetili na svoje ranije predavanje, ali napominju da se »temeljem raspoloživih visokofrekventnih pokazatelja može ocijeniti da je ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju stagnirala ili vrlo blago porasla u odnosu na prethodno tromjesečje«. To znači da Hrvatska ipak nije imala znatniju stopu rasta u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal ove godine.

– No to će rezultirati vrlo visokom godišnjom stopom rasta zbog iznimno niske osnovice, odnosno baznog učinka izrazito niske razine gospodarske aktivnosti u drugome tromjesečju prethodne godine. HNB je stoga već izlazio u javnost s procjenama godišnjeg rasta BDP-a u drugom tromjesečju od otprilike 18 posto. Posljedično, na razini prvog polugodišta godišnja stopa rasta mogla bi biti oko osam posto, navode iz HNB-a. Lani je u prvom polugodištu BDP pao za 7,8 posto, no Hrvatska je prava razmjere utjecaja pandemije na gospodarstvo počela osjećati tek polovicom ožujka prošle godine te je u prvom polugodištu 2020. godine zabilježila i rast gospodarstva od 0,4 posto.

Iz HNB-a napominju da su trenutačno u procesu izrade nove projekcije koja će uzeti u obzir ostvarenje BDP-a u drugom tromjesečju te materijalizaciju pozitivnih rizika iz sredine ove godine vezanih uz dobra turistička ostvarenja, kao i negativne rizike vezane uz početak četvrtog pandemijskog vala. Što se tiče tih predviđanja za treće tromjesečje, ali i za cijelu godinu, iz HNB-a ističu da je u ovom trenutku dostupan vrlo ograničen skup podataka za srpanj i kolovoz koji ne omogućuje preciznije kvantifikacije BDP-a temeljem raspoloživih modela, ali i prema tim se pokazateljima, poručuju iz HNB-a, čini da bi kretanje BDP-a u trećem tromjesečju moglo nešto nadmašiti prethodna očekivanja. Tako ostavljaju mogućnost da BDP na razini cijele godine poraste i više od 6,8 posto, koliko su njihova posljednja predviđanja, koja su među optimističnijim.

Tijek pandemije

– Stoga bi se, u slučaju da novi pandemijski val ne našteti previše gospodarstvu, na razini cjelokupne godine mogla očekivati stopa rasta i nešto preko aktualne projekcije od 6,8 posto, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz HNB-a.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević ima nešto manja predviđanja, pa kaže da je rast u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bio petnaestak posto, ali da je teško procijeniti koliki je nominalan, a koliki realan rast zbog rasta cijena, posebice kad su u pitanju podaci o izvozu i uvozu roba, gdje se više ne vodi statistike prema obujmu izvoza, nego tek njegovoj nominalnoj vrijednosti.

Kad je u pitanju cijelo prvo polugodište, Lovrinčević predviđa da će rast biti oko 7,5 posto. Što se tiče cijele godine, Lovrinčević kaže da je svaka prognoza ovisna o tome što će se u budućnosti događati s epidemijom, ali i epidemiološkim mjerama, i to ne samo u Hrvatskoj jer tijek epidemije projekciju već u rujnu može promijeniti i učiniti nerealnom.