U vodstvu Domovinskog pokreta već nekoliko mjeseci, praktično od ulaska stranke u Vladu, tinja sukob koji predsjednik Ivan Penava sada namjerava riješiti sazivanjem izbornog sabora na kojem bi eliminirao sve svoje protivnike, predvođene zamjenikom predsjednika Marijom Radićem.

Penava je danas iskoristio mogućnost koju mu kao predsjedniku DP-a pruža statut i donio je odluku da će se 31. kolovoza održati izborni sabor, na kojem će se birati predsjednik, zamjenik predsjednika te članovi Domovinskog odbora.

Rok za predaju kandidatura je 26. kolovoza. Razgovarali smo danas s nekolicinom članova Predsjedništva DP-a i oni su nam redom govorili da se u okviru niti jednog tijela stranke dosad nije raspravljalo o datumu izbornog sabora, da ga je Penava sazvao bez konzultacija.

U ponedjeljak navečer je online zasjedao Domovinski odbor i nije bilo ni riječi o onom što je uslijedilo danas u poslijepodnevnim satima.

“Političko nasilje”

Političko nasilje, izraz je koji najčešće upotrebljavaju Penavini neistomišljenici u Domovinskom pokretu. Statut propisuje da se izborni sabor održava jednom u četiri godine, a prošli je bio u veljači 2021., kada je za predsjednika stranke ponovo izabran Miroslav Škoro.

Penava je, pak, na čelo Domovinskog pokreta došao u listopadu iste godine na izvanrednom saboru. Pravno uporište za Penavinu odluku o iznenadnom i ekspresnom sazivanju izbornog sabora, dakle, nije sporno.

Ako bi se možda i netko iz DP-a žalio da to nije tako, HDZ-ov ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, u čijem je resoru rad političkih stranaka, gotovo sigurno bi stao na stranu koalicijskog partnera Penave.

Za ishod izbornog sabora ključno je tko kontrolira većinu u Domovinskom odboru jer njegovi članovi čine pretežni dio izaslanika sabora.

U Domovinskom odboru su svi članovi Predsjedništva DP-a, gradonačelnici, župani, saborski zastupnici, europarlamentarci, do 20 članova izabranih na saboru, kao i oni koji su kooptirani na prijedlog Predsjedništva.

Penava intenzivno kooptira

Proteklih tjedana je Penava, saznajemo, intenzivno kooptirao svoje ljude i u Predsjedništvo i u Domovinski odbor. Ako Penava uspije 31. kolovoza pobijediti u izborima za predsjednika, a njegov kandidat prođe za zamjenika i još osigura većinu u Domovinskom odboru, obavio je sav posao

. Jer, Domovinski pokret je izrazito centralizirana stranka, u Predsjedništvu su predsjednik, zamjenik, glavni i politički tajnik i do 25 članova koje na prijedlog predsjednika bira Domovinski odbor.

Za premijera Andreja Plenkovića je, naravno, najvažnije kako bi se ovo previranje, potencijalno čak potpuni raskol među vodećim ljudima DP-a, moglo odraziti na stabilnost većine u Saboru.

Računa se da bi, od ukupno 11 zastupnika, u struji koja je protiv Penave mogla biti najviše njih tri i to kada bi svoj mandat odmrznuo Damir Biloglav.

Bez te trojice bi parlamentarna većina pala na 76 zastupnika, koliko je potreban minimum za očuvanje Vlade. No, nije nužno da disidenti iz Domovinskog pokreta prijeđu u oporbu, oni bi, ako do toga dođe, mogli formirati vlastiti klub koji bi bio samostalan koalicijski partner HDZ-a.