ZAGREB – Najmanje 6.000 hrvatskih građana koji se nisu odazvali na poziv za testiranje na okultno krvarenje u okviru Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva u ovom času živi s karcinomom kojeg će postati svjesni za dan, mjesec ili godinu. Tko su ti ljudi ne znamo, ali možemo doznati ako se odazovu na pregled, poručio je jučer prof. dr. Neven Ljubičić, predsjednik Povjerenstva za provedbu i praćenje Nacionalnog programa. Testirajte se, to vam može spasiti život, poručuju vodeći hrvatski gastroenterolozi u povodu ožujka, mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva.

Kasna dijagnoza

Rak debelog crijeva u Hrvatskoj dnevno odnosi šest ljudskih života, a svakodnevno se dijagnosticira između devet i deset novih slučajeva te bolesti. To je najčešća vrsta raka u Hrvatskoj, a smrtnost joj je iznimno visoka, pa je Hrvatska na devetom mjestu u EU-u po učestalosti, a na visokom drugom mjestu po smrtnosti od raka debelog crijeva. Incidencija raka debelog crijeva je u porastu, a rizični su faktori pretilost, prehrana bogata mastima i ugljikohidratima, pušenje i konzumacija alkohola.

Visoka smrtnost od raka debelog crijeva uglavnom je posljedica kasnog postavljanja dijagnoze, ističu stručnjaci. Odaziv na testiranje krvi u stolici je prosječno 25 posto, a među testiranima u posljednjem ciklusu testiranja bilo je 3,3 posto pozitivnih nalaza. Među građanima s pozitivnim testom, njih 89 posto odazove se na kolonoskopiju (u zadnjem ciklusu bilo ih je 4.800, op.a.), a među onima koji prođu pregled, njih 40 posto ima rak debelog crijeva ili polip koji predstavlja predstadij raka. Na njihovu sreću, većina tako otkrivenih tumora uspješno se odstranjuje i liječi.

Većina slučajeva raka debelog crijeva nastaje iz polipa koji se počnu učestalo javljati nakon 50. godine života, rastu sporo i lako se odstranjuju prilikom kolonoskopskog pregleda. Unatoč tome što postoji Nacionalni program i kvalitetna dijagnostika i terapija, loš odaziv građana povećava loše ishode liječenja u Hrvatskoj. O tome najbolje svjedoči primjer Slovenije, gdje je zbog ogromnog napretka u odazivu na testiranje, jer danas se na njega odazove oko 60 posto pozvanih, smrtnost smanjila za 21 posto.

Krv u stolici

– Kad bi se kod nas na testiranje odazvalo 65 posto ljudi, među oboljelima od raka debelog crijeva udio onih koji su bolest otkrili u ranoj fazi povećao bi se s današnjih 10 do 15 posto na čak 50 posto u ukupnom broju oboljelih od te bolesti. Izlječenje kod rane dijagnoze bolesti iznosi visokih 90 posto, naglasio je Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore i gastroenterolog po struci, na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

– Jutros sam radio kolonoskopiju 52-godišnjem pacijentu koji se javio zbog tragova krvi u stolici. Našli smo mu polip, malu izraslinu od jednog centimetra, iz koje nastaje rak debelog crijeva. Polip je odstranjen i spriječen je nastanak raka, istaknuo je Luetić. Procjenjuje se da se u više od 80 posto slučajeva polipi debelog crijeva tijekom godina pretvore u rak.

– Rak debelog crijeva ne događa se nekom drugom. On je u potpunosti izlječiv ako se otkrije na vrijeme, poručuje Luetić.

U 2020. godini od raka debelog crijeva u Hrvatskoj je umrlo 2.069 osoba, iako je, ističu gastroenterolozi, svaka smrt od te vrste raka nepotrebna i može se izbjeći.

Kolonoskopija podložna stigmatizaciji

– Osim prevencije raka zdravim načinom života, a to je tjelesna aktivnost, pravilan način prehrane, regulacija tjelesne težine, nepušenje, koji smanjuje rizik od nastanka tumorskih tvorbi, važno je biti savjestan prema sebi i odazvati se na testiranje i po potrebi na endoskopski pregled, poručuje Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, također iz redova gastroenterologa.

– Ljudi o toj temi zbog straha ili srama nerado razgovaraju, testiranje stolice i kolonoskopija kao dijagnostičke metode, kao i rak debelog crijeva, podložni su stigmatizaciji, a cijelo društvo treba poraditi na tome da se dobro posložen screening program, gdje nema dugog čekanja, napokon počne provoditi u većoj mjeri, smatra prof. dr. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva.