Veliko razočaranje

Novi trend širi se svijetom od početka pandemije: Radnici masovno daju otkaze i mijenjaju tvrtke

Branko Podgornik

Radnici ne traže samo pristojnu plaću, nego i veću kontrolu nad načinom rada te žele u poslu pronaći veći smisao / Foto PIXABAY

Radnici ne traže samo pristojnu plaću, nego i veću kontrolu nad načinom rada te žele u poslu pronaći veći smisao / Foto PIXABAY

Svaki peti radnik kaže da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno promijeniti poslodavca, otkrila je globalna konzultantska kuća Pricewaterhouse Coopers, nakon velikog istraživanja, a svaki treći radnik planira pak zatražiti povišicu od svog poslodavca



 


 


 




ZAGREB – Mnoštvo radnika je desetljećima bilo zabrinuto zbog nesigurnosti radnog mjesta i zbog mogućnosti da će im poslodavac dati otkaz. Ta česta pojava odjednom se okrenula na glavu u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Sada brojni poslodavci strahuju da će im sami radnici dati otkaz i potražiti bolju firmu. Zaposleni su masovno počeli davati otkaze jer se stanje na tržištu rada promijenilo i radnika je posvuda premalo, osobito u Europi i Sjedinjenim Državama.


– Trend masovnog davanja otkaza poznat kao »Veliko razočaranje« ubrzano će se nastaviti i u idućoj godini jer svaki peti radnik kaže da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno promijeniti poslodavca, otkrila je globalna konzultantska kuća Pricewaterhouse Coopers (PwC), nakon istraživanja provedenog među 52 tisuće radnika u rasponu od Amerike i Europe do Azije.


Štoviše, svaki treći radnik (35 posto) planira u sljedećih 12 mjeseci od svog poslodavca zatražiti povišicu. Težnja za većom plaćom najjača je u tehnološkom sektoru, gdje 44 posto ispitanih radnika kani tražiti povišicu, a najniža je u javnom sektoru (25 posto), prema opsežnom istraživanju PwC-a.


Rad od kuće


Pojava masovnog davanja otkaza uočena je nakon početka pandemije, kada su mnogi zaposleni počeli raditi od kuće, u svom obiteljskom krugu. Iako je gospodarstvo krenulo nizbrdo, europske države masovno su spašavale radna mjesta od propasti, a SAD je onima koji su izgubili posao isplaćivao nezapamćeno visoku mjesečnu pomoć. Tako je egzistencija radnika posvuda postala sigurnija, a njihovi radni uvjeti počeli su se mijenjati nabolje.


Usporedno s pandemijom smanjilo se i doseljavanje ljudi iz slabije razvijenih zemalja, što je pojačalo nestašicu radne snage. Tako su prošle godine, tijekom naglog gospodarskog oporavka, radnici u Europi i SAD-u došli na svojih pet minuta. Počeli su od poslodavaca tražiti više i masovno se seliti u tvrtke koje su im uslišale želje.


– Radnici ne traže samo pristojnu plaću, oni žele veću kontrolu nad načinom rada i žele u onome što rade pronaći veći smisao, upozorio je Bob Moritz, glavni predsjednik PwC-a. Predlaže poduzećima veća ulaganja u poboljšanje vještina svojih radnika, jer na taj način mogu steći veću kontrolu nad poslom i biti zadovoljniji.


Radnicima koji se sve više sele iz jedne tvrtke u drugu najbitnije su tri stvari. Povećanje plaće je glavni motiv za promjenu posla kod 71 posto ispitanih. Na drugom mjestu je želja za poslom koji ih ispunjava (69 posto), potom težnja da na poslu budu uistinu onakvi kakvi jesu (66 posto).


U Hrvatskoj nema opsežnih istraživanja o toj temi, ali već ankete koje je nedavno proveo internetski portal Moj Posao pokazuju da se naša zemlja uklapa u svjetski trend. Čak 88 posto anketiranih poslodavaca primijetilo je da njihovi radnici sve više daju otkaze. Koliki su točno razmjeri te pojave, teško je reći, iako portal tvrdi da svaki drugi radnik daje otkaz.


Radna okolina


– Čak 51 posto ispitanika koji su u posljednjih godinu dana imali posao u tom su razdoblju dali otkaz i promijenili radnu okolinu, tvrdi Moj Posao. Zanimljivo, kaže, tek svaka treća osoba, njih 36 posto, u trenutku davanja otkaza imala je osiguran drugi posao. Oko dvije trećine ispitanih napustilo je siguran posao, iako nisu imali takozvani »plan B«. Moj Posao je ispitao 800 radnika.


Jasno je da Hrvati sve češće daju otkaze, ali ta je pojava u stvarnosti zasigurno blaža. Moj Portal ne kaže kako je proveo anketu, a nigdje ne tvrdi da je reprezentativna za svih 1,6 milijuna zaposlenih u zemlji. Pretpostavlja se da je anketa provedena među korisnicima tog portala, među manjinom koja traži posao i mijenja ga, dok većina zaposlenih u Hrvatskoj vjerojatno šuti i drži se postojećih radnih mjesta.


Nema sumnje da radnici najčešće mijenjaju poslodavce u najtraženijim zanimanjima. Najveća nestašica radnika vlada u ugostiteljstvu, turizmu, informatici, građevinarstvu i trgovini, u kojima mnoge tvrtke mjesecima bezuspješno traže djelatnike. To nije čudno jer radnici od njih očekuju znatno više plaće od ponuđenih.


Primjerice, konobari očekuju neto plaću od barem tisuću eura, prosječnih 7.624 kune. To je čak 44 posto više od onoga što prema podacima servisa Moja Plaća zarađuju konobari u Hrvatskoj. Kuhari prosječno očekuju 8.174 kune, što je 30 posto više od plaće koju stvarno dobivaju. Sobarice i sobari žele mjesečnu zaradu od 6.194 kune, 40 posto višu od sadašnje. Recepcionari žele dobivati 6.769 kuna mjesečno, ili 16 posto više nego sada, dok prodavači u sezoni očekuju neto plaću od najmanje 6.093 kuna, ili 28 posto više.