Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, žablji kraci, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice
Ozračivanjem hrane radijacijom nastoji se u njoj uništiti patogene organizme, ali i smanjiti gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, žablji kraci, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice
ZAGREB – Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja, odnosno radi uklanjanja iz hrane organizama opasnih za biljke ili biljne proizvode, primjerice insekata. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, žablji kraci, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Velik zagovornik ozračivanja hrane je SAD, gdje se masovno ozračuje meso namijenjeno pripremi hamburgera, ali i azijske države – najveći izvoznici začinskog bilja i suhih začina.
Dozvola od 1999.
Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu! I sami smo prošle godine, stoji u izvješću, u zasad jednom objektu koji smije ozračivati hranu, ozračili 12 tona začina, no ništa od toga, kao ni ono što nam stiže iz uvoza, na policama trgovina nije bilo pod nadzorom. Hrvatska, naime, nema laboratorija u kojem bi se takvi proizvodi s polica kontrolirali te vidjelo, između ostalog, je li hrana ozračena u dozvoljenim količinama ili, na primjer, ima li na policama hrane koja je nepropisno ozračena i u objektima koji za ozračivanje nemaju dozvolu.
Ozračivanje hrane u Europi je dopušteno od 1999. godine i zasad ga koristi deset država članica uključujući Hrvatsku te Norveška. Slovenija, Austrija, Finska, Portugal, Grčka, Italija, Bugarska ili Velika Britanija države su koje hranu ne ozračuju, ali zato provode kontrolu takve hrane na svojim trgovačkim policama. Prošle je godine u Europi ozračeno 5.690 tona hrane, što je bilo gotovo deset posto više nego u 2014. Više od polovice ozračivanih proizvoda bili su žablji kraci, svi tretirani u Belgiji, u kojoj se i inače obavlja čak 70 posto svog ozračivanja hrane u EU-u.
Upotreba ozračivanja u Europi i dalje je marginalna u usporedbi s drugim dijelovima svijeta gdje stalno raste, prvenstveno u američkim i azijskim zemljama. Svaka ozračena hrana koja sadržava jedan ozračeni sastojak ili više njih mora se označiti riječima “ozračeno” ili “podvrgnuto ionizirajućem zračenju”. Ako se ozračeni proizvod upotrebljava kao sastojak složene hrane, iste riječi navode se uz njegovu oznaku na popisu sastojaka. Kad je riječ o proizvodima koji se prodaju u rasutom stanju, te riječi navode se uz naziv proizvoda na oznaci ili obavijesti iznad ili pokraj spremnika u kojem se nalaze proizvodi.
Drugi najčešće ozračivani proizvodi su aromatično bilje, začini i začinsko bilje, koji se najviše tretiraju također u Belgiji, ali i u Nizozemskoj. Hrvatski udio u ukupnom ozračivanju hrane iznosi tek 0,2 posto, no tih 12 tona začina koje smo sami ozračili, kao ni ostalu ozračenu hranu na domaćim policama, nitko ne kontrolira. Poznato je samo da Hrvatska ima jedan ovlašteni objekt za ozračivanje, i Europskoj su komisiji službeno dostavljene njegove količine ozračene hrane, 12 tona ukupno. Ima li na tržištu i nepropisno ozračene hrane ili ozračene hrane iz drugih, neovlaštenih objekata, nije kontrolirano.
Gubitak sastojaka
Od gotovo šest tisuća uzoraka ozračene hrane koja je analizirana u drugim državama EU-a prošle godine, nesukladna su bila 104, dakle manje od dva posto. Dva glavna razloga nesukladnosti ispitanih uzoraka bila su pogrešno ozračivanje i zabranjeno ozračivanje te ozračivanje u objektima koji nemaju ovlaštenje EU-a. Kad je riječ o kontrolama u fazi prodaje, glavni proizvod podvrgnut kontrolama u EU-u i dalje je začinsko bilje i začini (45,6 %), a potom slijede žitarice, sjemenke, povrće i voće (21 %), pri čemu je po broju provedenih kontrola na prvom mjestu Njemačka s brojem kontrola većim od ukupnog broja kontrola u svim drugim državama članicama zajedno.
Osim Hrvatske, kontrolu ozračene hrane na tržištu, kako se navodi – zbog proračunskih ograničenja – nema niti Danska, jednako tako ni Estonija ili Cipar, koji navode isti razlog kao i Hrvatska – nepostojanje laboratorija.
Osim što ozračena hrana gubi na svojim hranjivim sastojcima, u svijetu se vodi i polemika oko toga je li, odnosno koliko je štetna po ljudsko zdravlje. Neka istraživanja navode da se ozračivanjem u hrani stvaraju novi kemijski spojevi koji povećavaju rizik od karcinoma, ali i dijabetesa. S druge strane, SAD je odlučio radije tako riskirati negoli svake godine bilježiti na milijune slučajeva trovanja ljudi zaraženim hamburgerima. Svo tamošnje mljeveno meso se ozračuje gama zrakama te je broj oboljelih od trovanja salmonelom i drugim patogenim organizmima u padu.
Raspon doza
Raspon doza prijavljenih za ozračenu hranu u EU-u u 2015. iznosi 1 – 10 kGy. Kako se navodi za jedini hrvatski objekt ovlašten za ozračivanje, u njemu se koristi maksimalna doza od 10 kGy, no ispitivanja maksimalno ozračene hrane na hrvatskom tržištu – nema. Češka, primjerice, začine ozračuje sa 6,3 kGy, Francuska s pet do deset, Poljska s pet, samo još Njemačka s deset.
