Vlada otvara vrata mladima bez iskustva jer 2024. velik broj službenika odlazi u mirovinu / Foto : Arhiva NL
Državna tijela s do 100 zaposlenih službenika, godišnje umjesto dva mogu zaposliti do četiri vježbenika, tijela s od 100 do 400 radnih mjesta otvaraju vrata za osam novih vježbenika, umjesto dosadašnja četiri, dok će se, primjerice, u tijelima koja imaju više od tisuću radnih mjesta moći zaposliti do deset, umjesto pet vježbenika
povezane vijesti
ZAGREB – Plaće hrvatskih službenika su među najnižima u Europskoj uniji, mladi uopće nisu zainteresirani za zapošljavanje u državnoj upravi, jako malo ih se javlja na natječaje koje objavljuju pojedina državna tijela ili ministarstva, a službenici koji imaju specifična znanja odlaze u privatni sektor. Tako je nedavno sama Vlada dijagnosticirala situaciju u zapošljavanju u državnoj upravi i najavila je donošenja zakona o plaćama i obećala da će konačno nagraditi marljive te da će i oni sa srednjom stručnom spremom moći napredovati. Dok novi sustav ne zaživi, Vlada nedostatku kandidata na brojnim natječajima što ih objavljuje za službeničke poslove pokušava doskočiti omogućavanjem postojećim službenicima da i nakon 65. godine ostanu u svijetu rada, odnosno da u mirovinu, ako to žele, idu sa 68 godina.
Draži privatnici
Iz temelja se tako samo u desetak godina u Hrvatskoj promijenila situacija i samo koju godinu prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju zapošljavanje u državnoj službi doživljavalo se kao dobitak na lotu, sada se pak od malih plaća bježi ili u privatni sektor, ili u inozemstvo.
U vrijeme krize i besparice u proračunu, Vlada Jadranke Kosor donijela je odluku kojom je ograničila zapošljavanje u državnim službama jer je novca bilo malo, a službenika, kako je površnom analizom zaključivala javnost – i previše. Vrijeme je to kad su se u Hrvatskoj lako gubili poslovi, država je jedva isplaćivala plaće i odlučeno je da se novi službenik može zaposliti samo ako prethodno iz službe ode njih dvoje. Sada je Vlada odlučila izmijeniti tu odluku kako bi omogućila barem vježbenicima i mladima bez iskustva zapošljavanje u državnoj upravi.
Sprema se i promjena zakona o plaćama
Vladina promjena odluke kojom je bilo ograničeno zapošljavanje vježbenika pokazuje jasno da država ima problema sa zapošljavanjem ljudi u javnom sektoru, a to je posebice izraženo u državnoj upravi, i to za radna mjesta za koja se traži srednja stručna sprema. Službenici sa srednjom stručnom spremom ne mogu napredovati, osim ako ne postanu rukovoditelji, što znači i da ne mogu očekivati povećanje plaće osim dodatka koji se dobiva na godine staža. To je ono što Vlada planira promijeniti u Zakonu o plaćama, što bi zapošljavanje u državnoj upravi trebalo učiniti primamljivijim mladim ljudima. Ako se to ne dogodi, uskoro teško da će zadržati vježbenike koje sada nastoji zapošljavati u većem broju. |
U državnu službu oni s radnim iskustvom se rijetko žele zaposliti, takvi kadrovi iz državne službe uglavnom »bježe« na bolje plaćena radna mjesta, pa Vlada otvara vrata mladima bez iskustva, posebno vodeći računa o tome da sljedeće godine velik broj službenika odlazi u mirovinu.
Određenu kontrolu Vlada je ipak zadržala, nije dopustila neograničeno zapošljavanje vježbenika, već njihov broj ovisi o broju sistematiziranih radnih mjesta. Tako državna tijela s do 100 zaposlenih službenika godišnje umjesto dva, mogu zaposliti do četiri vježbenika. Tamo gdje je prema sistematizaciji predviđeno od 100 do 400 radnih mjesta otvaraju se vrata za osam novih službenika, umjesto dosadašnja četiri. U tijelima koja prema sistematizaciji imaju više od tisuću radnih mjesta moći će se zaposliti do deset, umjesto pet vježbenika.
Na neodređeno
U obrazloženju odluke Ministarstvo pravosuđa i državne uprave navodi da će se tako omogućiti većem broju nezaposlenih osoba stjecanje radnog iskustva u svojstvu vježbenika te ostanak u državnoj službi, jer je dosadašnja praksa pokazala da su osobama bez radnog iskustva i dalje znatno smanjene mogućnosti zaposlenja. Kaže Ministarstvo i da je uočen sve manji odaziv kandidata na javne natječaje pa tako i smanjen broj kandidata koji u konačnici budu primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme.
– Propisivanjem mogućnosti prijama većeg broja vježbenika omogućuje se zapošljavanje u državnoj službi i stjecanje radnog iskustva na odgovarajućim poslovima te ostanak u službi, na istim ili sličnim poslovima i radnim zadacima. Tako bi se omogućilo zapošljavanje većeg broja osoba bez radnog iskustva (u svojstvu vježbenika) u tijelima državne uprave i u drugim državnim tijelima, osobito u onim državnim tijelima s većim brojem sistematiziranih izvršitelja koja ujedno imaju i potrebu za većim brojem vježbenika, objašnjava Ministarstvo pravosuđa i uprave.