ZAGREB – U Hrvatskoj se umirovljene hrvatske časnike sasvim sigurno neće procesuirati za ratne zločine počinjene nad Srbima tijekom i nakon operacije Bljesak, a što je zamolilo Tužiteljstvo BiH. Ili će to odmah odbiti Ministarstvo pravosuđa i uprave ili će pak to učiniti Državno odvjetništvo. Malo je vjerojatno da itko u BiH doista misli da će se 26 godina nakon rata u Hrvatskoj podizati optužnice protiv zapovjednika jedne od najvažnijih oslobodilačkih akcija. Pogotovo zato što je već Vlada Zorana Milanovića u lipnju 2015. donijela Zaključak kojim je, između ostalog, zadužila Ministarstvo pravosuđa da »prilikom postupanja po zamolbama pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine pazi na moguće povrede domaćeg javnog poretka ili drugih bitnih državnih interesa te u slučajevima koji grubo krše ova načela, odbije postupiti po takvim zamolbama«.

No prošli je tjedan iz susjedne države svejedno stigla Zamolnica za ustupanje krivičnog gonjenja 14 visokih umirovljenih časnika, od kojih Petar Stipetić i Imre Agotić više i nisu među živima. Ključno je stoga pitanje zbog čega su se u Tužiteljstvu BiH odlučili na potez koji je unaprijed osuđen na neuspjeh. Oni to dosad nisu objasnili, ali odgovor možda leži upravo u činjenici da su morali znati da od toga neće biti ništa. Na taj se način Tužiteljstvo BiH riješilo tog predmeta, a istovremeno su demonstrirali da se jednako odnose prema žrtvama svih naroda i uvažavaju i institucije Republike Srpske.

Borbeno djelovanje

U Zamolnici se, naime, navodi da je riječ o predmetu nastalom na osnovu Izvještaja o otkrivanju izvršilaca krivičnog djela koji je svojedobno napravio Centar javne bezbjednosti Banja Luka. Taj je Centar u rujnu 2007. priopćio da su Okružnom tužiteljstvu podnijeli Izvještaj protiv devet identificiranih i drugih neidentificiranih osoba, koje se tereti da su tijekom Bljeska »kao pripadnici oružanih snaga Vojske i MUP-a Republike Hrvatske planirali, pokrenuli, naredili, učinili i poticali napade na civilno stanovništvo, naselja, osobe onesposobljene za borbu na području oblasti zapadne Slavonije i općine Gradiška«. Posljedice su bile »smrt, teške tjelesne povrede, teško narušavanje zdravlja civilnog stanovništva, kao i zarobljenih pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske Krajine«. Hrvatske se časnike, dakle, sumnjiči i za borbeno djelovanje i na teritoriju BiH, konkretno na prostoru općine Gradiška. Navodno su dva zrakoplova HV-a granatirala to mjesto, pri čemu je poginulo dvoje maloljetne djece. Poznato je da je pilot Rudolf Perišin oboren iznad BiH.

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave, u koje je Zamolnica stigla u petak, jučer su priopćili da su zaprimili veću količinu dokumenata i da će sada napraviti »detaljnu pravnu analizu dostavljenog kako bi se utvrdilo postoje li formalne pretpostavke za preuzimanje kaznenog progona, odnosno druge zapreke za prosljeđivanje zamolnica za pravnom pomoći DORH-u«. »Prilikom donošenja odluke o daljnjem postupanju Ministarstvo pravosuđa i uprave vodit će računa o državnim interesima, ali i o najboljim interesima osoba za koje se traži ustup kaznenog progona, a sve u okviru važećih međunarodnih propisa te zakona Republike Hrvatske. Želimo naglasiti da činjenični opisi ni pravne kvalifikacije iz dostavljene dokumentacije ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela te da dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja«, poručili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Neprocesuirani zločini

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da »nema pravne osnove« da Tužiteljstvo BiH pokreće postupke u vezi s Bljeskom i Olujom jer »ako i postoji takvo kazneno djelo, ono nije počinjeno na teritoriju Bosne i Hercegovine niti nad državljanima Bosne i Hercegovine«. Udruga »Majke enklava Srebrenice i Žepe« izrazila je žaljenje što se Tužiteljstvo BiH »bavi ratnim zločinima koji su navodno počinjeni za vrijeme akcije Bljesak, dok istovremeno u Bosni i Hercegovini na stotine ratnih zločinaca nije procesuirano«. Pozvali su ih da svu energiju usmjere na »predmete koji su označeni oznakom A Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju«.

Puhovski: Bilo je zločina u Bljesku

Hrvatski helsinški odbor je 2003., u vrijeme dok ga je još vodio Žarko Puhovski, objavio izvješće “Vojnoredarstvena akcija Bljesak”, u kojem se tvrdi da su u njoj pripadnici HV-a ubili najmanje 83 srpska civila.

Samo u selu Medari njih 22, nakon čega su pokopani u neobilježenu grobnicu.

– Uopće nema spora da su se tijekom Bljeska događali zločini. Mi smo ih, koliko smo to mogli, pobrojali i objavili. Ništa od toga nije procesuirano, nitko nije osuđen za te ratne zločine, premda smo naše izvješće poslali hrvatskim političkim i pravosudnim tijelima.

Naravno da bi za te zločine netko morao odgovarati, s tim da se mi u HHO nismo bavili ničijom zapovjednom odgovornošću. Što se, pak, tiče ove Zamolnice iz BiH, riječ je zapravo o tome da oni odustaju od kaznenog progona hrvatskih generala.

U vezi toga se sada u Hrvatskoj nepotrebno stvara domoljubna histerija, u koju se uplelo i Ministarstvo pravosuđa najavom da će postupati u skladu s državnim interesima, a ne u interesu pravde, rekao nam je jučer Puhovski.

Srpsko narodno vijeće se nedavno, povodom 26. obljetnice akcije Bljesak, pozvalo na izvješće HHO-a.

Upozorili su da za zločin u Medarima nitko nije kazneno odgovarao, iako su još 2010. iz zajedničke grobnice tamo ekshumirani posmrtni ostaci 28 osoba.