Presuda Županijskog suda u Zagrebu po kojoj se zviždačica Adrijana Cvrtila ne vraća na mjesto direktorice kutinske Eko Moslavine i komentari presude u javnosti mogli bi odvratiti i obeshrabriti one koji razmišljaju o prijavi nepravilnosti, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

U izjavi Hini pravobraniteljica je zaključila da u pravnom smislu ova priča nije nužno završena, jer Cvrtila ima mogućnost podnošenja zahtjeva za reviziju Vrhovnom sudu i obraćanja Ustavnom sudu.

“Kako bi borba protiv korupcije ostvarila svoj cilj, odnosno kako bi se izgradilo povjerenje prijavitelja da je zaštita koju im zakon pruža učinkovita, uvjeti za ostvarivanje ove zaštite trebaju biti dovoljno razumljivi i lako primjenjivi u praksi”, naglasila je pučka pravobraniteljica.

Podsjetila je da je Županijski sud u Zagrebu presudu donio prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz 2019. dakle ne prema trenutno važećem koji je na snazi od 2022. i koji je usklađen s Direktivom o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Pučka pravobraniteljica pojašnjava da je razlika itekako važna jer se, primjerice, sud u ovoj pravomoćnoj presudi poziva na “postupanje u dobroj vjeri”, koje je bilo propisano zakonom iz 2019. te je prijavitelj nepravilnosti bio dužan “savjesno i pošteno prijavljivati nepravilnosti o kojima ima saznanja i koje smatra istinitim u trenutku prijavljivanja nepravilnosti”.

Dodaje da “postupanje u dobroj vjeri” nije više na isti način propisano. Prema trenutnom zakonu, dobra vjera prijavitelja na neki se način podrazumijeva, a bitno je da prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da su prijavljene informacije istinite, odnosno da svjesno ne prijavljuje nešto za što zna da nije istina, neovisno o tome što ga je na prijavu motiviralo, a taj uvjet je, ističe, kod Adrijane Cvrtile ispunjen.

Stav suda u ovom predmetu jest da se ne može smatrati da su nepravilnosti prijavljene u dobroj vjeri te je, uvažavajući okolnosti konkretnog slučaja, zaključio i da nema uzročne veze između prijave nepravilnosti i opoziva Adrijane Cvrtile s mjesta članice uprave.

“To je drugačije od zaključka do kojeg smo mi kao institucija, koje je tijelo nadležno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, došli u ispitnom postupku provedenom po prijavi gospođe Cvrtile još 2021. kada smo ocijenili da udovoljava propisanim uvjetima za zaštitu”, navodi pravobraniteljica.

Presudom Županijsko suda u Zagreb Cvrtila nije uspjela ostvariti traženu sudsku zaštitu kao prijaviteljica nepravilnosti u smislu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

“Presuda ne znači da je njezina prijava bila neosnovana, dakle ostaje činjenica da je Cvrtila prijavila nepravilnosti koje ugrožavaju javni interes, da se tim nepravilnostima upravo zbog njezine prijave sada bave tijela nadležna za postupanje po sadržaju prijave, kao i da se na prijavu odvažila neovisno o mogućim negativnim posljedicama po nju osobno”, pojasnila je pučka pravobraniteljica.

U presudi i sud navodi da tužba nije bila nerazumna ni lišena ikakvog sadržaj niti se može smatrati da je neopravdano očekivala da će ostvariti svoja prava.

“Ova presuda jedna je od rijetkih koje čine još uvijek skromnu sudsku praksu u području primjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i svakako će biti dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, u kojem Hrvatski sabor izvještavam i o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.“, zaključila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.