Foto D. Lovrović
Sve veće probleme stvara i SOR. »Upotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapošljavanja radnika, velik broj mladih bio je angažiran u državnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapošljavanja, i već u samom početku nisu imali šanse ostati u sustavu rada«, navodi se u Izvješću pravobraniteljice Lore Vidović
ZAGREB Radni i službenički odnosi prvi su put na vrhu u godišnjem Izvješću pučke pravobraniteljice po broju novootvorenih predmeta. Prošle godine ured Lore Vidović otvorio je 2.533 nova predmeta, od toga ih je 301 iz radnih i službeničkih odnosa, slijedi nekad neupitno prvo pravosuđe s 297 predmeta, pa diskriminacija s 277 i zdravstvo s 230 novootvorenih predmeta.
U veoma opsežnom Izvješću pučka pravobraniteljica se na probleme iz radnog odnosa i probleme tretmana radnika osvrnula na nizu mjesta, povezavši taj odnos sa socijalnim stanjem u Hrvatskoj, pa i iseljavanjem iz nje. Pučku pravobraniteljicu »izrazito zabrinjava« nesiguran status zaposlenih, a taj status »može značajno biti unaprijeđen« i to preispitivanjem regulacije rada na određeno vrijeme, unapređivanjem rada inspekcija i povećanjem transparentnosti pri zapošljavanju.
Mladi, a prestari
– Do tada, mnogi su prisiljeni birati između trpljenja kršenja prava, gubitka posla i napuštanja države, stoji u Izvješću. U nezavidnoj su situaciji i mladi i stari. Stariji od 50 godina i dalje su diskriminiraniji od mladih pri zapošljavanju, ali javljaju se i poslodavci koji i mlađe od 40 godina smatraju prestarima. Naveden je slučaj čovjeka u tridesetim godinama koji je dobio otkaz (kasnije je dobio sudski spor protiv poslodavca) jer je »istrošen«, a poslodavac je zaključio da mu je bolje zaposliti nekog mlađeg čija će mladost i snaga više pogodovati obavljanju posla. Sve veće probleme stvara i SOR. Taj sustav koji pogoduje poslodavcima je gotovo u potpunosti zamijenio institut pripravništva i »mjera se na neki način pretvorila u prepreku za ulazak na tržište rada kroz procese redovnog zapošljavanja«.
»Upotrebljeni kao jeftiniji nadomjestak redovnog zapošljavanja radnika, velik broj mladih bio je angažiran u državnim tijelima, gdje je na snazi zabrana zapošljavanja, i već u samom početku nisu imali šanse ostati u sustavu rada«, navodi se u Izvješću. Pučka pravobraniteljica upozorava da se SOR etablirao kao »standardna prekarna etapa na prelasku iz obrazovanja u svijet rada koja je početak karijere učinila puno nesigurnijim i slabije plaćenim, pogotovo za visokoobrazovane«. Promjena zakona i sužavanje potencijalnih korisnika SOR-a dodatno je otežala položaj starijih od 29 godina koji nemaju radnog iskustva.
Nerazmjerni teret ovrha već je postao stalno mjesto u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice. U recentnom Izvješću navodi se slučaj pritužitelja kojem je u srpnju 2017. dostavljeno javnobilježničko rješenje o ovrsi iz studenog 2013. godine, a radi naplate računa iz 2012. godine za komunalnu uslugu i to u iznosu od 73,66 kuna. Troškovi postupka iznosili su 971,25 kuna, a doista spori javni bilježnik građaninu je priuštio i visoke zatezne kamate.
Osim što se mnogi dijelovi Izvješća neće svidjeti državi, vjerojatno se neće svidjeti ni poslodavcima. Vidović upozorava da odnos između zaposlenika i poslodavca utječe i na zdravlje. Navodi niz pojava koje kratkoročno donose korist poslodavcu (fleksibilizacija rada, nesigurni oblici rada, snižavanje standarda zaštite na radu, dugotrajni prekovremeni rad, nepoštovanje zakonskih odredbi o slobodnim danima..), ali i »ubrzano ‘troše’ radnike i negativno utječu na njihovo zdravlje, dovode do kroničnih bolesti, ranijeg umirovljenja i povećanja troškova (u pravilu dugotrajnog) liječenja«. Usprkos svemu, i dalje »svjedočimo zatjevima za dodatno slabljenje pozicije radnika i izmjenu radnog zakonodavstva u korist interesa poslodavaca«.
Zbog svega toga ne čudi to što je pučka pravobraniteljica preporučila Hrvatskog udruzi poslodavaca »da osigura redovno održavanje radionica o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava, naročito u području rada i zapošljavanja«.
Nacionalne manjine
Lora Vidović smatra i da su ekonomske i socijalne razlike između pojedinih dijelova Hrvatske jedan od razloga depopulacije. Siromaštvo je višestruko prisutnije u ruralnim područjima, »što uz iznimno slabu gospodarsku aktivnost i nedostupnost osnovnih javnih usluga znatno doprinosi depopulaciji«. Razlike u ekonomskoj snazi između pojedinih dijelova zemlje generiraju razlike u socijalnim uslugama. Slabije razvijene općine i gradovi ne mogu svojim stanovnicima pružiti razinu socijalne zaštite kakvu mogu bogatiji i razvijeniji. Pučka je pravobraniteljica nerijetko od načelnika i gradonačelnika čula kako ne podmiruju troškove stanovanja ili ne u punom iznosu jer nemaju dovoljno novca. Razlika u dostupnosti usluga itekako je vidljiva u kapacitetima dječjih vrtića. U Brodsko-posavskoj županiji tek 18,9 posto djece u dobi od tri do šest godina ide u vrtić, dok ih je u Zagrebu obuhvaćeno 91 posto.
Vidović se osvrnula i na prava nacionalnih manjina te diskriminaciju na temelju etničke i rasne pripadnosti. Za prava nacionalnih manjina zaključila je da se u nekim područjima, primjerice u kulturnoj autonomiji, postiže visok stupanj provedbe zajamčenih prava, »dok je u ostvarivanju prava na proporcionalnu zastupljenost među zaposlenima u javnim tijelima došlo do nazadovanja«.
U tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade krajem prošle godine bilo je zaposleno 1.658 pripadnika nacionalnih manjina (3,34 posto, pri čemu se postotak postojano smanjuje iz godine u godinu), a među svim zaposlenima je tek osam Roma. Pučka pravobraniteljica upozorava i na primjenu Zakona o prebivalištu na temelju kojega su mnogim građanima odjavljena prebivališta u postupcima za koje oni nisu znali. Od 2012. do travnja 2017. iz popisa birača, time i evidencije prebivališta, izbrisano je 269.516 državljana, od toga 152.974 Hrvata te 40.103 Srba. Vidović navodi da je iz evidencije prebivališta, s obzirom na broj prema popisu stanovnika iz 2011. godine, odjavljeno 3,95 posto Hrvata i 21,5 posto Srba.
U međunacionalnim odnosima ponešto se može poboljšati ne naročito kompliciranim mjerama. Istraživanje provedeno u Varaždinu o stavovima učenika osnovnih škola pokazalo je da u školi koju zajedno polaze i romski i hrvatski učenici 57,4 posto učenika želi romskog kolegu za prijatelja. U školi koju ne pohađaju Romi, prijatelje romskog porijekla želi samo 17,3 posto učenika. Što se Roma tiče, o njihovom statusu dovoljno govori podatak o životnom vijeku: udio starijih od 65 godina u većinskoj populaciji je 16,8 posto, a među Romima 1,4 posto.
