Od početka godine do 19. kolovoza u Hrvatskoj je evidentirano 4.300 požara na otvorenom prostoru što je povećanje za 26 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Od navedene brojke samo požara raslinja je zabilježeno 2.697, što je porast od značajnih 36 posto. Drastično se povećala ukupna opožarena površina koja iznosi 20.907 hektara što je u odnosu na 2023. povećanje od rekordnih 430 posto.

Kao i ranijih godina nisu izbjegnute ljudske žrtve. U požarima je tijekom ove godine smrtno stradalo 11 osoba, a ozlijeđeno 98, od čega 20 vatrogasaca. Sve su ovo podaci Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) i svojevrsna rekapitulacija ovogodišnje požarne sezone, nažalost i ne s konačnom bilancom.

Recidivist iza rešetaka

Ovoljetna protupožarna sezona na Jadranu započela je još sredinom lipnja kada je planuo veliki požar na području Segeta Gornjeg kod Trogira. Gorjelo je potom na Hvaru, Srđu iznad Dubrovnika i na Braču.

Nažalost, sredinom srpnja ponovno je planulo kod Trogira, ovoga puta kod Segeta Donjeg, u blizini lokacije lipanjskog požara. No, za taj požar utvrđeno je da je bio podmetnut, namjerno izazvan i to blizu hotelskog naselja Medena na dvije različite lokacije.

Policijska uprava splitsko-dalmatinska nakon obavljenog očevida, identificirala je 34-godišnjeg muškarca, piromana i objavila snimku njegovog uhićenja dok se vozio lokalnim autobusom. Sudac istrage Županijskog suda u Splitu odredio je pritvor muškarcu za kojeg se doznalo da je i ranije podmetao požare.

Lokalni mediji otkrili su da je zbog namjerne paleži već bio u zatvoru 2013. No, zbog vremenskog odmaka od ranijeg nedjela silom zakona nastupila je rehabilitacija pa se recidivizam nije mogao koristiti kao otegotna osnova za pritvor.

Ipak, prije ispitivanja istražitelja 34-godišnjaka pregledala je psihijatrica koja je utvrdila da je nedjelo izvršio u bitno smanjenoj ubrojivosti, no i da osumnjičeni ima problema i s viškom konzumacije alkohola.

Zarekao se, istina, da neće više podmetati požar, ali je ipak završio iza rešetaka jer je utvrđeno kako i dalje postoji opasnost da ponovi nedjelo. Na ispitivanju je 34-godišnjak priznao krivnju i izrazio žaljenje, no nije znao objasniti zašto je potpalio vatru podmetnuvši požar na dva mjesta. Istražiteljima je rekao da nakon paleži nije odmah pobjegao, nego je pričekao i promatrao kako vatra guta šumu.

Krajem srpnja i početkom kolovoza, u glavnoj špici požarne sezone, haralo je kao i ranijih godina najviše požara. Gorjelo je kod Skradina i Tučepa, na Biokovu, kod Podgore, Šibenika, Zadra, na Visu i Pelješcu. Otkriven je još jedan slučaj namjerne paleži.

U zatvoru je završio 72-godišnjak osumnjičen da je 30. srpnja potpalio deponij kod Smokovića nakon čega je u velikom požaru izgorjelo 450 hektara. U požaru su izgorjele kamp kućice, automobili, vikend kuća i tri maslinika, a materijalna šteta veća je od 25.000 eura.

Policija je objavila da je 72-godišnjak »nepoznatim načinom djelovanja toplinske energije i otvorenog plamena« izazvao požar koji se nošen vjetrom proširio na naseljeni dio područja i zemljišta.

Kompulzivni poremećaj

Za požar u Gornjim Tučepima koji je izbio također 30. srpnja utvrđeno je da je uzrok gola ljudska nepažnja jednog pčelara, 65-godišnjeg lokalnog čovjeka. Makarska policija uhitila je 65-godišnjaka osumnjičenog da je iz nehaja izazvao požar kada je kraj svoje košnice odbacio žar iz dimilice i zalio ga vodom, nažalost, nedovoljno da ga potpuno ugasi.

Nakon uhićenja 65-godišnjaka proširila se sumnja da je vatra zapravo krenula upravo od jednog napuštenog vozila.

Za 65-godišnjeg mještana govorilo se da je iskusni pčelar, iznimno pedantan i odgovoran pri rukovanju s dimilicom. Naime, čovjek je sam otišao u policijsku postaju Makarska kako bi službenike obavijestio da je rukovao dimilicom čiji je žar polio vodom. No, pritom nije tvrdio da je on uslijed nehaja izazvao požar. Policija nije imala dvojbe da je utvrdila krivca, no za lokalno stanovništvo ostala je sumnja.

Bitno je napomenuti da pravna i psihijatrijska struka bitno razlikuju nehaj, svjesni namjerni palež i piromaniju.

– Piromanija je ozbiljan mentalni poremećaj kojeg karakterizira namjerno i često kompulzivno podmetanje požara, dok nehaj koji je doveo do požara, slobodno govoreći, može biti rezultat teške ljudske gluposti.

Osobe s piromanskim sklonostima ne mogu obuzdati svoj poriv, a podmetanjem vatre oslobađaju unutarnju napetost ili tjeskobu i postižu navalu zadovoljstva ili olakšanja, objašnjava pročelnik Zavoda za liječene ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju »Vrapče« prof. dr. sc. Ante Bagarić.

– Prema dosadašnjoj praksi većina namjerno izazvanih požara prije svega je potaknuta koristoljubljem, a ne porivom piromanije koja je ozbiljni psihički poremećaj. Nemar koji se često povezuje sa slučajevima na požarima često puta je rezultat odbačenih opušaka u prirodu, upozorava specijalist psihijatrije dr. Bagarić.

– Važno je istaknuti da policija svaki slučaj podmetnutih požara treba detaljno istražiti i osim određivanja zatvora osobama kojima je vještačenjem utvrđen poriv piromanije obavezno treba odrediti psihijatrijsko liječenje. To je ključno i ne smije se zaobići takva obavezna mjera, napomenuo je dr. Bagarić složivši se da su osobe s takvim dijagnozama često predmet stigmatizacije.

– U javnosti je doista prisutna stigmatizacija prema osobama s piromanskim poremećajima, no, takva slična stigma prisutna i prema pojedincima s drugim mentalnim bolestima. Za osobe koje nazivamo piromanima u javnosti se pogrešno tvrdi i mitologizira kako liječenjem zapravo izbjegavaju primjerenu kaznu.

No, to je pogrešna teza jer ovdje govorimo o impulsu i porivu za paljenjem vatre kojeg se oni samostalno ne mogu osloboditi i izbjeći, a samo liječenje vrlo je kompleksno i teško za pacijenta. U javnosti i medijima potrebno je to naglašavati i osvijestiti da je riječ o mentalnim smetnjama koje zahtijevaju neodgodivo liječenje, ističe naš sugovornik.

Neprimjerne kazne

Prilikom obilaska požarišta, ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić komentirao je zakonske regulirane visine kazne za izazivanje požara tvrdeći da one »moraju biti maksimalne«, posebno za one koji namjerno podmeću požare.

No, nije precizirao kolike bi maksimalne kazne trebale doista biti, a što bi zahtijevalo i intervencije u zakonodavstvo. Prema važećoj regulativi Zakona o zaštiti od požara u članku 61. stoji da se novčanom kaznom od 1.990 do 19.900 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kažnjava fizička osoba koja izazove požar.

Za izazivanje požara iz nehaja novčane kazne su manje – od 260 do 1.990 eura. Kod namjerno izazvanog požara policija po službenoj dužnosti podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku ovisno o utvrđenoj kvalifikaciji kaznenog djela, bilo da je riječ o nedjelu oštećenja tuđe stvari ili dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

»Šteta koju su požari dosad ostavili iza sebe – neprocjenjiva je, a kazna za počinitelje – neprimjerena djelu«, upozorio je Anušić. »Indikativno je požari izbijaju trenutak prije velikih bura i juga koji pomažu da se raširi.

Indikativno je da izbijaju na 4, 5 mjesta odjedanput, da izbijaju samo na određenim područjima i mislim da bi se trebali početi baviti i s njihovim uzrocima, jer se s posljedicama bavimo i borimo se«, dodao je Anušić.

Do početka kolovoza ove godine policija je prema Zakonu o zaštiti od požara podnijela ukupno 71 optužni prijedlog te 21 kaznenu prijavu za nedjela izazivanja požara na otvorenom prostoru. Lani je pak u istom razdoblju bilo dvostruko manje optužnih prijedloga, ukupno 33, ali i nešto više kaznenih prijava, 34 podneska.

U kolovozu prosječno 34 požara dnevno

Tijekom ovoga ljeta radikalno je povećano djelovanje zračnih snaga koje su u navedenom razdoblju intervenirale 77 puta što je povećanje od čak 266 posto. Jedan od kanadera bio je angažiran i u sklopu međunarodne akcije u Sjevernoj Makedoniji pomažući u gašenju vatrene fronte u razdoblju od 16. do 21. srpnja.

U Hrvatskoj je samo tijekom kolovoza u gašenju vatre bilo uključeno 2.837 vatrogasaca, 557 postrojbi s 1.011 vozila. U tom kratkom razdoblju izbio je čak 981 požar od kojeg 681 na otvorenom prostoru što je u prosjeku 34 požara po danu.

Prijavljeno je ukupno 252 požara raslinja, prosječno 13 po danu dok je ukupna opožarena površina od 7.709,8 hektara. Sve te brojke ukazuju na veliki angažman vatrogasaca koji su se tjednima nadljudskim snagama borili s vatrenim stihijama i sprečavali širenje paleži u naseljena mjesta, štiteći ljudske živote i imovinu.

Opušak više od onečišćivača okoliša

Unatoč medijskim kampanjama i silnoj komunikaciji preko društvenih mreža čini se da dio građana još uvijek nije osvijestio da je bacanje opuška cigareta kroz prozor puno više od primitivizma i onečišćenja okoliša. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama takva opasna rabota kažnjava se kao onečišćenje ili ugrožavanje okoliša sa simboličnih 130 eura.

Samo na jugu zemlje dubrovačka policija tijekom ove godine kaznila je sedam vozača koji su u vožnji bacali opuške riskirajući da izazovu požar u prirodi. To su tek samo oni prekršitelji za koje je policija doznala zahvaljujući prijavama drugih vozača.

Ni aktualni požari koji su harali na Jadranu nije bilo dovoljno da usred vatrenog kolovoza 45-godišnji vozač s boravkom na konavljanskom području popušenu cigaretu ugasi u pepeljari. Policijski izvještaj kaže je zaustavljen nakon dojave jednog od sudionika u prometu kako za upravljačem tijekom vožnje usred noći baca opuške kroz prozor.

Policijski službenici Postaje granične policije Gruda su nešto iza ponoći 17. kolovoza, na državnoj cesti DC-8 zaustavili navedeno vozilo. Vozač koji je bio i u alkoholiziranom stanju i predstavljao dodatnu opasnost u prometu, a naočigled policijskih službenika iz vozila, kroz otvoreni prozor, u nisko raslinje frknuo upaljeni opušak cigarete.

Alkotestom mu je utvrđeno da se vozio s 1,84 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i doveden u prostorije policije gdje je ostao na triježnjenju do ranih jutarnjih sati. Uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku, gdje je kažnjen novčanom kaznom od 1.450 eura. Savjesni građanin koji ga je prijavio zaslužuje svaku pohvalu.