Ratovi u Ukrajini i Palestini, Donald Trump i napeti odnosi između Vlade i predsjednika Republike, sve to doprinijelo je da će prvi ročnici obnovljeni vojni rok početi služiti tek u prosincu ove ili čak u siječnju sljedeće godine. Geopolitički događaji, a posebno radikalna promjena politike Sjedinjenih Država prema ratu u Ukrajini i europskim saveznicima otkad je Trump postao predsjednik, uzrokovali su nužnost dorade dvaju već praktički dovršenih strateških dokumenata – Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga i Strategije obrane.

Ova dva dokumenta nisu nužna za uvođenje vojnog roka, ali oni se moraju usuglašavati s predsjednikom Milanovićem i dio su paketa zajedno s izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama kojima se omogućuje uvođenje vojnog roka. Sva ta četiri dokumenta moraju biti prvo usuglašena između Vlade i Milanovića nakon čega bi se konačno mogla sazvati sjednica Vijeća za obranu na kojoj će oni biti i formalno podržani. I tek nakon toga izmjene zakona idu na usvajanje u Sabor. O njima će se raspravljati u redovitoj saborskoj proceduri, što znači u dva čitanja. Prvo će se čitanje održati u srpnju prije kraja proljetnog zasjedanja Sabora, a drugo u rujnu ili listopadu kada bi izmjene trebale biti izglasane. Osim radikalnih geopolitičkih promjena cijeli projekt usporili su i zategnuti odnosi Markova trga i Pantovčaka koji traju sada već skoro pet godina. Odlaganju je pridonijela i činjenica da su se krajem 2024. održavali predsjednički izbori. Stoga će prvi ročnici obući odore Hrvatske vojske skoro godinu dana kasnije nego što je to bilo prvotno planirano.

Služenje vojnog roka trajat će dva mjeseca u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Godišnje se predviđa pet naraštaja, a u svakom oko 800 ročnika. Za dva mjeseca oni će proći temeljno vojno osposobljavanje, a dobivat će i plaću od 1.100 eura. Ta dva mjeseca koja provedu na odsluženju vojnog roka računat će im se u radni staž. Služenje vojnog roka računat će im se i kao prednost pri eventualnom traženju zaposlenja u javnim i državnim službama. Usto, ako neki ročnik poželi ostati u Oružanim snagama to će mu biti omogućeno i moći će računati da to da može ostvariti vojnu karijeru.

Budući da Ustav jamči pravo na priziv savjesti, oni koji se na to odluče rok će služiti civilno. To će moći obaviti ili kroz sustav Civilne zaštite ili u jedinicama lokalne samouprave. Ako bi služili u Civilnoj zaštiti to bi bilo u centrima u Splitu, Bizovcu i Jastrebarskom. Tamo bi proveli tri mjeseca, a novčana naknada bila bi im 750 eura mjesečno. Oni koji bi civilni rok služili u općinama, gradovima i županijama u njima bi proveli četiri mjeseca, a svaki bi dan dolazili na posao u mjestu prebivališta. Radno vrijeme bilo bi im osam sati. Oni bi se bavili konkretnim poslovima kao što su radovi na uređenju prometnica, parkova i ostalih zelenih površina.

Plenković uputio nacrte Milanoviću

Plenković je jučer Milanoviću uputio nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske i nacrt Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz prijedlog da se o tim dokumentima raspravi na sjednici Vijeća za obranu.

Nakon toga, ovi dokumenti bit će upućeni u formalnu proceduru donošenja, u skladu sa Zakonom o obrani. Premijer je predsjedniku u dopisu predložio da predstojnici ureda u izravnoj komunikaciji dogovore precizan termin sjednice, kao i druge teme koje se mogu raspraviti na sjednici Vijeća za obranu, piše u Plenkovićevom dopisu.