Hrvatska još uvijek pribjegava nasilnom vraćanju izbjeglica i migranata, pristup pobačaju ostao je ograničen, a pripadnici romske i srpske nacionalnosti i dalje su diskriminirani, navodi se u godišnjem izvještaju Amnesty Internationala (AI) za 2023. godinu, jedne od najpoznatijih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. Ipak, Hrvatska je poduzela korake u borbi protiv tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i postrožila mjere za suzbijanje obiteljskog nasilja, dodaje se u izvještaju o stanju ljudskih prava za svaku pojedinačnu zemlju u svijetu.

Službeni podaci

Prema službenim podacima AI-a, broj migranata koji su pokušali ući u Hrvatsku iz susjednih zemalja povećao se za 70 posto u odnosu na prethodnu 2022., s preko 65.000 ulazaka zabilježenih do lanjskog studenoga, navodi se u izvješću. Humanitarne udruge dokumentirale su nastavak nasilnog vraćanja migranata i izbjeglica, uključujući nezakonita kolektivna protjerivanja, fizičko nasilje te policijsko ponižavanje i krađu. Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) u listopadu je zatražio od hrvatske vlade da prestane s kolektivnim protjerivanjem i nasilnim vraćanjem migranata i istragu o prekomjernom korištenju sile protiv migranata i izbjeglica.

U poglavlju o slobodi izražavanja Hrvatska ne stoji dobro. Novinari koji istražuju organizirani kriminal i korupciju i dalje se suočavaju s raznim oblicima maltretiranja, uključujući i tzv. strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). AI ističe podatak Hrvatskog novinarskog društva (HND) da je pokrenuto 945 SLAPP tužbi protiv urednika i novinara koje su većinom podigli javni dužnosnici. U prosincu Vlada je usvojila Nacionalni plan za razvoj kulture i medija za razdoblje od 2023. do 2027. koji uključuje konkretne mjere za rano otkrivanje i odbacivanje SLAPP tužbi. No, kleveta, navodi se u izvješću, ostala je kazneno djelo. Amnesty upozorava da je Ministarstvo kulture i medija lani u srpnju predložilo nacrt zakona koji, između ostaloga, omogućuje izdavačima i urednicima da bez objašnjenja odbiju objaviti izvještaje novinara i nalože im otkrivanje izvora informacija. Tako sročen zakon ozbiljno bi ugrozio novinarsku slobodu i potaknuo medijsku cenzuru. Međunarodna federacija novinara (IFJ) pozvala je vladu da »ponovo razmotri« taj prijedlog.

Značajne prepreke

U izvještaju AI-a također se navodi da u Hrvatskoj i dalje postoje značajne prepreke u pristupu seksualnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i informacijama. Rašireno je odbijanje liječnika i javnih klinika da izvode pobačaje zbog tzv. priziva savjesti, a zahvat je posebno ograničen u ruralnim i ekonomski nerazvijenim područjima. Obiteljsko nasilje i dalje je sveprisutno, a vlada je u rujnu objavila niz mjera za borbu protiv nasilja nad ženama. Te mjere uključuju i amandmane u Kaznenom zakonu u kojem je femicid klasificiran kao zasebno kazneno djelo, a postrožene su i kazne za silovanje. Ženske udruge pozdravile su te mjere te traže da Vlada usvoji sveobuhvatni nacionalni plan za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama u skladu s ratificiranom Istanbulskom konvencijom. Od Hrvatske je Vijeće Europe u rujnu zatražilo da poveća broj skloništa za žene i pruži ostalu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. U izvještaju se upozorava da se žrtve silovanja tijekom rata i dalje suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, tj. u podnošenju zahtjeva da im se prizna status civilnih žrtava i pravo na socijalne beneficije. Amnesty se poziva na udruge za građanska prava koje upozoravaju da su žrtve primorane priložiti golemu i teško dostupnu dokumentaciju i izjave svjedoka. Neke podnositeljice nepravedno su odbijene jer se sumnjalo da su povezane sa srpskim paravojnim jedinicama ili je izvršitelj bio pripadnik hrvatskih snaga.

U poglavlju o diskriminaciji u Hrvatskoj ističe se da je romska manjina izložena velikom siromaštvu i životu u teškim uvjetima u getoiziranim i neformalnim naseljima bez adekvatne infrastrukture za dostojan život. Prema ranijim upozorenjima CERD-a Romi i Srbi i dalje su izloženi diskriminaciji, posebno u obrazovanju i zapošljavanju.

Što se tiče prava na zdravi okoliš, RH i dalje je ovisna o fosilnim gorivima unatoč napretku i potencijalu zemlje za obnovljive izvore energije.