Foto PIXABAY
Ravnatelji bolnica ne mogu kontrolirati tko radi bez dozvole, jer je to posao zdravstvene inspekcije
povezane vijesti
Slučaj dvoje zadarskih liječnika, zaposlenika Opće bolnice Zadar koji su osumnjičeni da su tijekom radnog vremena umjesto u svojoj bolnici pregledavali pacijente u privatnoj poliklinici, a k tome još pisali prekovremene sate i odobravali si plaćene dopuste oštetivši pritom bolnicu za 25.000 eura, samo je vrh sive zone dopunskog rada liječnika iz javnih zdravstvenih ustanova u privatnoj praksi.
Prema podacima iz bolnica, i do trećine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad, što naravno ne znači da zloupotrebljavaju taj položaj, već koriste svoje zakonsko pravo kakvo imaju i njihovi kolege diljem Europe. No mnogi pacijenti svjedoče tome da ih bolnički liječnik kod kojeg su došli na pregled upućuje na privatnu kliniku u kojoj radi popodne.
Otvaranje očiju
Inspekcija Ministarstva zdravstva u veljači prošle godine u zagrebačkom i splitskom KBC-u utvrdila je tako da niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici. U Zagrebu je tada utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme. U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.
Foto D. PETRIĆ/PIXSELL
| KBC OSIJEK: 107 LIJEČNIKA (18%)
Ukupan broj liječnika koji rade u KBC-u Osijek je 591, od čega su 447 specijalista i 144 specijalizanta. – Na dan 12. rujna ove godine 107 liječnika ima odobrenje za dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama, od čega je 21 predstojnik kliničkog zavoda, pročelnik zavoda, pročelnik ustrojstvene jedinice, voditelj odjela, voditelj poliklinike. Najčešće specijalizacije liječnika koji traže dozvolu za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama su: oftalmologija, dermatologija i venerologija, radiologija, interna medicina, kirurgija, fizikalna medicina i rehabilitacija, neurologija, nuklearna medicina, urologija, anesteziologija. Ukupan broj liječnika koji predaju na visokoškolskim ustanovama je 129, od čega njih 43 ima odobrenje za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama. Većina liječnika koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama su »vanjski suradnici« te je od ukupnog broja liječnika koji imaju odobrenje za dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama samo njih troje koji su vlasnici zdravstvenih ustanova u kojima isti obavljaju dopunski rad, ističu u Ravnateljstvu KBC-a Osijek. Liječnici u svojim zahtjevima ne navode razloge rada u privatnim zdravstvenim ustanovama, s obzirom na to da navedeno nije uvjet za davanje odobrenja, sukladno Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. U ugovorima o poslovnoj suradnji koje KBC Osijek zaključuje s privatnim zdravstvenim ustanova te u odobrenju za dopunski rad jasno je navedeno da je radnik dužan odmah pismeno obavijesti KBC Osijek ukoliko prijeđe ugovorenu satnicu, navode naši sugovornici. – KBC Osijek u ovom trenutku nema saznanja da i jedan liječnik naše Ustanove radi bez odobrenja poslodavca, a ako bismo imali takvih saznanja, KBC Osijek bi sukladno pozitivnim propisima uskratio odobrenje za dopunski rad tom zdravstvenom radniku u razdoblju od dvije godine od dana kada to utvrdi zdravstvena inspekcija ili poslodavac, zaključuju u Ravnateljstvu KBC-a Osijek. (V. LATINOVIĆ) |
Ministar Beroš ustvrdio je tada, pred više od godinu dana, da ne želi zatvarati oči pred neispunjavanjem radnih obaveza u bolnicama. Trebalo mu je, međutim, čitavih godinu dana i privođenje zadarske liječnice, da se ozbiljno prihvati posla oko strože regulative i kontrole nad dvojnim radom liječnika. Postojeći je pravilnik, očito, nedovoljan da bi spriječio zloupotrebe koje se na dnevnoj razini događaju u našim bolnicama, gdje liječnici pacijente šalju u svoje ili tuđe privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna, pa je Beroš najavio hitne izmjene pravilnika i uvođenje strože regulative.
– Kao ministar sam izložen svakodnevnim prigovorima naših građana i pacijenata da se prilikom pregledavanja u javnim zdravstvenim ustanovama preusmjeravaju na pregled u privatne, kod istih djelatnika. Tražit ćemo mehanizme kako to onemogućiti, najavio je ministar. Nacrt novog pravilnika na kojem se ubrzano radi u završnoj je fazi i ubrzo će biti upućen u javnu raspravu, najavljuju iz Ministarstva zdravstva.
Foto M. GRACIN
KBC RIJEKA: 97 LIJEČNIKA (19%)
U KBC-u Rijeka za 97 je liječnika izdana suglasnost za dopunski rad u privatnim ustanovama. Prema informacijama iz KBC-a Rijeka, na dan 31. kolovoza zaposleno je ukupno 507 specijalista, što znači da ih 19,13 posto ima dopusnicu za dopunski rad. Među njima, na rukovodnim radnim mjestima je trideset djelatnika. Riječ je o liječnicima specijalistima iz područja kardiologije, urologije, radiologije, maksilofacijalne kirurgije, interne medicine, ginekologije i opstetricije, anesteziologije, dermatologije i venerologije, nuklearne medicine, oftalmologije, kirurgije, psihijatrije, otorinolaringologije, pedijatrije, dentalne medicine, neurologije, neurokirurgije, hitne medicine te doktora dentalne medicine. U kumulativnom radnom odnosu je ukupno 200 radnika, od toga 186 specijalista, među kojima 44 većinski fakultet i 142 većinski KBC-e, što znači 36,69 posto specijalista predaje na visokoškolskim ustanovama, od kojih je njih 37 zatražilo dozvolu za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama. U KBC-u Rijeka ne raspolažu podacima o tome jesu li liječnici koji rade u privatnim ustanovama i njihovi suvlasnici ili samo vanjski suradnici. Što se tiče kontrole koliko liječnici rade u privatnim ustanovama, iz KBC-a Rijeka odgovaraju kako KBC-e nema nadležnost kontrole obuhvaćene predmetnim upitom. – Ističemo da KBC-e Rijeka trajno ispunjava i premašuje razinu ugovorenih usluga s HZZO-om, pa je tako samo u osnovnom osiguranju ostvario višak od 1.243.000 eura u prvih šest mjeseci ove godine, čime je ispunjena temeljna obveza. Ističemo da se za svako pojedinačno odobrenje liječniku za dopunski rad traži i mišljenje neposredno nadređenog, a sve sukladno pozitivnim pravnim propisima. Razlozi za traženje odobrenja za rad u privatnim ustanovama ne prikupljaju se, kažu u riječkom KBC-u. Također, dodaju, KBC-e Rijeka nema zabilježenih primjera liječnika koji rade privatno i bez dozvole. (S. GAŠPERT) |
Novi pravilnik
Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenim djelatnicima za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstvenog sustava ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no pravilnikom iz 2016. godine, koji je i danas na snazi, ta je odredba ukinuta. Beroš joj je samo djelomično pokušao doskočiti svojim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, donesenom prošle godine, koji u članku 157. jasno kaže da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojniku klinike, kliničkog zavoda, pročelniku zavoda i pročelniku službe zdravstvene ustanove, samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada ili ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar prema važećem zakonu može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv danih odobrenja dok te okolnosti traju. Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji zdravstvenih ustanova, predstojnici klinika i drugi upravljački kadar, ne mogu otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu. Praksa, međutim, pokazuje da se zakon na terenu ne poštuje, pa je tako i zadarska liječnika s početka priče bila čelnica odjela, a istodobno i vlasnica privatne poliklinike.
Foto L. JELIČIĆ
| OB ZADAR: 83 LIJEČNIKA (30%)
Opća bolnica Zadar ima ukupno 272 zaposlena liječnika dok je 83 liječnika u Općoj bolnici Zadar izdano odobrenje za rad u djelatnosti poslodavca, odnosno za rad u privatnim ustanovama. – To znači da 30 posto liječnika radi u dopunskom radu. Liječnici prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanjem suglasnosti nisu u obvezi navoditi niti objašnjavati razloge zbog kojih žele raditi u dopunskom radu, kaže dr. Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar i dodaje da od navedenog ukupnog broja liječnika koji su zaposleni u ustanovi, devetero liječnika predaje na visokoškolskim ustanovama, u svojstvu vanjskih suradnika, dok je petnaestero liječnika u kumulativnom radnom odnosu, a od navedene brojke ukupno trinaest liječnika radi u dopunskom radu. Dopusnicu za rad u privatnim poliklinikama podnijeli su liječnici raznih specijalnosti kao što su: neurologija, pulmologija, ginekologija, urologija, kirurgija, interna medicina, fizikalna medicina i rehabilitacija, otorinolaringologija, anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina, klinička radiologija, nefrologija, hematologija, kardiologija, gastroenterologija, pedijatrija, psihijatrija, oftalmologija i optometrija i onkologija, a među navedenima je osmero liječnika voditelja odjela. Čulina ističe da kontrolu rada u privatnim ustanovama obavljaju nadležna tijela Ministarstva zdravstva te da Opća bolnica Zadar nema mogućnost kontrolirati rad i organizaciju rada u privatnim ustanovama. Također, kako kaže, nisu u mogućnosti odgovoriti na pitanje o tome koliko je liječnika koji rade bez dozvole jer o istom nemaju saznanja. (D. BABIĆ) |
Pravilnikom o dvojnom radu liječnika koji je na snazi propisuje se da odobrenje za rad u privatnoj praksi može dobiti liječnik koji kvalitetno, savjesno i redovito obavlja poslove iz radnog odnosa i ima odobrenje ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj je zaposlen. Odobrenje mu se izdaje na rok od godinu dana, a da bi dobio odobrenje, mora priložiti izjavu o vrsti poslova koje će obavljati privatno, mjesečnom broju sati i rasporedu dopunskog rada. U slučaju da radi bez dozvole ravnatelja, na dvije godine uskraćuje mu se mogućnost dopunskog rada. Na isti rok izgubit će pravo na dopunski rad ako ne obavlja sve svoje obveze na radnom mjestu u bolnici ili je napravio neki drugi prekršaj ili kazneno djelo.
Foto D. MARUŠIĆ ČIČI
| OB PULA: 39 LIJEČNIKA (13%)
U Općoj bolnici Pula radi 39 liječnika u dodatnom radu u privatnim praksama od čega njih 13 na rukovoditeljskim pozicijama. Zaposleno je 277 liječnika, odnosno oko 13 posto od ukupno zaposlenih liječnika radi u dodatnom radu u privatnim praksama. Među njima su liječnici svih djelatnosti – kirurgije, anestezije, interne, ginekologije, oftalmologije, radiološke dijagnostike, neurologije i dermatologije. Trenutno na visokoškolskim ustanovama predaje 19 liječnika od kojih 5 lrade u dodatnom radu u privatnim zdravstvenim ustanovama, odgovorili su nam iz OB-a Pula, gdje kžau da nemaju podataka o tome jesu li liječnici koji rade u dodatnom radu ujedno i vlasnici privatnih praksi. Podsjećajući na zakonsku proceduru izdavanja odobrenja za dodatni/dopunski rad zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena, napominju da do sada nisu imali slučajeve da liječnici rade u dodatnom radu bez dozvole poslodavca. (J. MILOVIĆ) |
Odgovornost poslodavca
U Ministarstvu zdravstva nemaju podatke o tome koliko liječnika u Hrvatskoj radi i u bolnici i u privatnoj praksi, niti koliki je njihov opseg posla u privatnim klinikama u odnosu na radno mjesto u bolnici. U ingerenciji je to, kažu, ravnatelja bolnice koji prema članku 157. Zakona o zdravstvenoj zaštiti daje odobrenje za dopunski rad i vodi posebnu evidenciju odluka o davanju, uskrati i opozivu takvih odobrenja.
– Dopunski rad doktora medicine u pravilu kontrolira poslodavac. Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva kontinuirano, ovisno o zaprimljenim informacijama, nadzire rad liječnika izvan matične ustanove u sustavu javnog zdravstva, utvrđuje ima li liječnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnom zdravstvenom sektoru odobrenje, odnosno suglasnost svojeg poslodavca ili ne, kažu u Ministarstvu zdravstva. Zdravstvena inspekcija obavila je tijekom 2023. godine 42 zdravstveno-inspekcijska nadzora privatnih zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika te utvrdila da je 14 liječnika zatečeno da radi za svoj račun, u zdravstvenoj djelatnosti poslodavca, bez odobrenja. Ako se utvrdi da određeni liječnik obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bez odobrenja svojeg poslodavca, može se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.327,23 do 6.636,14 eura, a uz to i prekršajno odgovarati. Takvom djelatniku poslodavac ne može dati suglasnost za dopunski rad u sljedeće dvije godine. Ovakvu kontrolu može izvršiti i sam poslodavac, navode u resornom ministarstvu.
Dok ispunjavaju obveze u javnom sustavu, pacijenti nisu protiv
Slučaj uhićenja liječnice u Zadru, odnosno razlozi uhićenja liječnice i njenog kolege su indikativni i nikako ih se ne može i ne smije gledati kao izolirani incident, upozorava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). – Kao udruge pacijenata nismo protiv privatnog rada liječnika u njihovo slobodno vrijeme, toliko dugo dok ispunjavaju sve obveze na svom radnom mjestu u javnom sustavu zdravstva u okviru svog radnog vremena. Taj se sustav financira radom i novcem građana Hrvatske i oni u okviru obvezanog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u tom istom sustavu, bez dodatnih troškova i plaćanja, ističe Belina. Nada se, kaže, da se stvari na ovome neće zaustaviti i da nećemo imati jednog »obješenog Pedra«, već da će se zdravstveni sustav uvesti reda i omogućiti građanima potrebnu dostupnost zdravstvene zaštite u prihvatljivom vremenu. |
U Nacrt Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca je trenutno u završnoj fazi izrade te će se navedenim Pravilnikom dodatno urediti mjerila za davanje odobrenja. Po izradi Nacrta pravilnika isti će biti obavljen na središnjem državnom internetskom portalu e-Savjetovanja te na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva radi provedbe savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
