Alternativne činjenice

Protivnici Istanbulske konvencije manipuliraju njenim sadržajem. Donosimo konkretne primjere za to

Tihomir Ponoš

Da Građanska inicijativa Istina o Istanbulskoj manipulira, jasno je pročita se li što o Konvenciji oni pišu na svojoj internetskoj stranici i to usporedi s onim što piše u samoj Istanbulskoj konvenciji



ZAGREB Što se više odgađa ratifikacija Istanbulske konvencije (punim nazivom Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji), to se sadržajem te Konvencije sve više manipulira.


Njime manipulira dio radikalnodesnih udruga koje se može nazvati i vjerski fundamentalističkima, a dio njih, među kojima su GROZD, Vigilare, Centar za obnovu kulture, nedavno se udružio u Građansku inicijativu Istina o Istanbulskoj. O manipulacijama sadržajem Konvencije u subotu, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, govorila je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, kazavši uz ostalo da se Konvencija i njen sadržaj u toj manipulaciji informacijama miješaju s pedofilijom, homoseksualnošću i transvestizmom.


Sporan stavak 


Da GI Istina o Istanbulskoj manipulira, jasno je pročita se li što o Konvenciji oni pišu na svojoj internetskoj stranici i to usporedi s onim što piše u samoj Konvenciji. Dakle, u sklopu teksta o Konvenciji napisan je i odjeljak nazvan »iskorjenjivanje tradicije i obiteljskih vrijednosti«. U tom odjeljku GI piše da »Konvencija obvezuje stranke potpisnice da kulturu, običaje, vjeru i tradiciju, u mjeri u kojoj se razliku od načela i tumačenja ove Konvencije, trebaju podčiniti ciljevima ove Konvencije (v. čl. 12. st. 5.)«. Pitanje je zašto svojim sljedbenicima naprosto nisu citirali navodno sporan stavak, a kada se pročita taj stavak, jasno je da on nema veza s onime na što se žale. Da ne bi netko pomislio da se Novi list priključuje manipulacijama najjednostavnije je navodno sporni stavak citirati: »Stranke će osigurati da se kultura, običaji, vjera, tradicija ili takozvana ‘čast’ neće smatrati opravdanjem za bilo koje djelo nasilja obuhvaćeno područjem primjene ove Konvencije«. Drugim riječima, ne traži se podčinjavanje vjere, kulture, običaja i tradicije Konvenciji nego se traži da to ne može biti opravdanje za, primjerice, premlaćivanje žena. I doista nije jasno što je u tome sporno, osim ako netko nije zagovornik takvih praksi.




Inicijativi je sporan i prvi stavak 12. članka i to zato što »traži iskorjenjivanje svih »predrasuda, običaja i tradicija« koje se temelje na »stereotipnim ulogama žena i muškaraca«. Nadalje se žale da Konvencija ne definira stereotipne uloge, da ih različite zemlje i društvene skupine široko tumače, »do te mjere da neke od njih i temeljne obiteljske uloge poput majčinstva i očinstva nazivaju nepoželjnim stereotipnim rodnim ulogama«. Strahuju i da bi ratifikacijom »mogla biti stigmatizirana« i to kao zastarjela i nepoželjna »tradicija na temelju stereotipnih rodnih uloga« muško-ženska slika čovječanstva, obitelji i braka koja je u skladu s prirodom muškarca i žene i kao takva poržana od strane svjetskih kultura i svih velikih religija.


Rod i rodne uloge 


Gdje su to pronašli u navedenom paragrafu, doista nije jasno. Naime, taj paragraf glasi »Stranke će poduzeti potrebne mjere za promicanje promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca s ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja, tradicija i svih drugih postupanja u praksi koja se temelje na ideji manje vrijednosti žena iili na stereotipnim ulogama žena i muškaraca«. Žele li reći da se sve velike religije temelje na ideji manje vrijednosti žena?



1. utvrđuje financijsku odgovornost države prema žrtvama nasilja ako država nije ugradila sve mehanizme zaštite


2. ako je žena tražila pomoć policije, a policija nije došla ili počinitelj nije na vrijeme sankcioniran, a žena je zbog toga trpjela nasilje, može tužiti nasilnika, ali i državu jer je počinila propust


3. uvođenje kaznenih djela poput genitalnog sakaćenja u KZ


4. država treba urediti dovoljan broj skloništa, s dovoljnim brojem mjesta za žrtve nasilje


5. država treba pomagati 24-satne telefonske linije na koje se mogu javiti žrtve radi pomoći i zaštite


6. država treba pomagati pružanje stručne pomoći žrtvama seksualnog nasilja



U GI Istina za Istanbulsku strahuju i da bi se na svim razinama obrazovanja nametnula ideologija zašto Konvencija »zahtijeva od stranaka potpisnica da uključe pitanja ‘roda’ i ‘nestereotipnih rodnih uloga’ u redovni nastavni plan i program«. Sadržaj navodno spornog članka 14. stavak 1. zapravo je bitno drugačiji. U njemu piše da će stranke »poduzeti, kada je to primjereno, potrebne korake kako bi nastavne materijale o pitanjima kao što su ravnopravnost žena i muškaraca, nestereotipne rodne uloge, uzajamno poštovanje, nenasilno rješavanje sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljeno nasilje nad ženama i pravo na osobni integritet, prilagođeno razvojnim sposobnostima učenika, uključile u redovni nastavni plan i program i na svim razinama obrazovanja«. I sljedeći je stavak zabolio GI Istina o Istanbulskoj. Njime je predviđeno da će stranke »poduzeti potrebne korake za promicanje načela iz stavka 1. kako u neformalnim obrazovnim okruženjima, tako i u sportskim, te kulturnim okruženjima i okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima«. Iz toga iščitavaju sužavanja prostora pluralizma i to širenjem rodne idelogije. Dakle, širenjem nečega (što bi trebalo promovirati i nenasilno rješavanje sukoba u osobnim odnosima) se nešto sužava.


(Ne)prijeporni članci 


U raspravu koja izaziva žestoke političke okršaje uključila se u subotu i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i to pozivom da se Konvenciju ne ratificira ili, ako bi ju se ratificiralo, da se to učini tako da se ne ratificiraju sporni članci, čime je praktično stala na stranu Građanske inicijative Istina o Istanbulskoj. Ona je apelirala da se sadržaj »Konvencije koji ne izaziva javne prijepore što prije implementira u našem državnom sustavu«. Nije jasno je li mislila na to da se neprijeporni članci primijene bez ratificiranja Konvencije ili da se Konvencija ratificira bez prijepornih članaka.


U drugom slučaju Vlada bi morala odustati od svog prijedloga Konvencije koji je bio na javnom savjetovanju (o kojemu još uvijek, gotovo dva mjeseca nakon očekivanog roka, nije objavljen izvještaj) i u kojem je Vlada stavila samo jednu rezervaciju u odnosu na dokument, a ona se tiče prava na naknadu štete. U tom slučaju morala bi staviti rezervacije na barem još četiri članka Konvencije.


Problem u koaliciji 


U stranačkoj raspravi o Istanbulskoj konvenciji nema nevinih. SDP je imao više od dvije godine za ratifikaciju te Konvencije, ali to nije učinio. Sada kada to ne može samostalno učiniti, kada je u opoziciji, traži da to učini sadašnja vlast. HDZ, pak, kada je bio u opoziciji, tražio je od SDP-a da hitno ratificira tu Konvenciju (na što je izrijekom pozvana tadašnja potpredsjednica Vlade Milanka Opačić prije točno tri godine i tri dana), a sada kada može ratificirati tu Konvenciju, to ne čini.


HDZ bi najradije odgodio ratifikaciju unedogled (što je sasvim moguć scenarij) jer postoje unutarstranački prijepori oko te Konvencije, a njen predsjednik Andrej Plenković i njegov krug očito su preslabi da bi nametnuli rješenje za koje se Plenković više puta javno izjasnio, a to je ratifikacija Konvencije. Osim u stranci, Plenković ima problema i u koaliciji. Jasno je da Hrvoje Zekanović (Hrast) neće podržati ratifikaciju Konvencije, a HNS inzistira na njenoj brzoj ratifikaciji.