Razmišlja se o sugestiji EU komisije jer – u Hrvatskoj je prevelika razlika između opterećenja na plaće i onoga što plaćaju ljudi koji obveze prema državi reguliraju kroz slobodna zanimanja
ZAGREB Vlada će najvjerojatnije u četvrtak objaviti smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljedeće tri godine u kojima će otkriti i kakve reforme planira, a samim time i kako će izgledati proračuni za preostale dvije godine mandata. Te smjernice na određeni će način sugerirati i kakav plan Hrvatska ima za obuzdavanje deficita ako do kraja ove ili početkom sljedeće godine Europsko vijeće pokrene proceduru prekomjernog deficita kad je Hrvatska u pitanju.
Tajnovito ministarstvo
Već sada je sigurno da Hrvatskoj opasno prijeti da na kraju godine probije granicu proračunskog deficita od tri posto BDP-a i javnog duga od 60 posto BDP-a, pa je za očekivati i da će se pridružiti ostalim zemljama Europske unije, a trenutno ih je 16, za koje je pokrenuta ta procedura. To znači da bi Vijeće Hrvatskoj odredilo rokove u kojima bi se proračunski defict i javni dug trebali vratiti u zadane okvire. Vijeće neće davati preporuku o mjerama, Hrvatska će imati šest mjeseci da odluči kakve će one biti, a smjernice bi trebale biti njihova svojevrsna najava.
Od travnja prošle godine, kad je Vlada donijela Uredbu po kojoj se preko računa u banci ne mogu isplatiti plaće ako nisu plaćeni doprinosi, do ožujka ove godine gotovo 44 tisuće radnika zaposlenih u više od šest tisuća poslodavaca nisu redovito dobivali plaću. Podaci porezne uprave govore i o tome da gotovo dvije tisuće poslodavaca čak šest mjeseci zaredom nije prikazalo isplatu plaća za više od 6.131 radnika, a u godinu dana nakon uvođenja uredbe 1.140 poslodavca nijednom nije prikazalo isplatu plaća za svojih 2.640 radnika.
Smjernice će, kako doznajemo u Ministarstvu financija, donijeti i neke promjene na rashodovnoj strani, odnosno dodatne uštede, ali će biti novina i na strani prihoda. Gdje će se smanjivati potrošnja zasad nitko ne želi govoriti, a što se tiče prihoda u Ministarstvu financija uvjeravaju da novih opterećenja građana neće biti. Ipak, kako se doznaje razmišlja se o sugestije Europske komisije da se povećaju porezi na slobodna zanimanja jer je u Hrvatskoj prevelika razlika između opterećenja na plaće i onoga što plaćaju ljudi koji svoje obveze prema državi reguliraju kroz slobodna zanimanja.
Jednako su tajnoviti u Ministarstvu financija i kad je u pitanju visina deficita za kraj godine, ali priznaju da će on sigurno biti veći od planiranog jer je država u ovoj godini platila 3,3 milijarde kuna zaostalih dugova. Priznaju i da će metodologija po kojoj će Eurostat računati i hrvatski deficit, a na osnovu njega se odlučivati i o pokretnju procedure prekomjernog deficita, prikazati veći udio deficita u BDP-u, ali to će značiti i veći deficit u prethodnim godinama.
Čak 863 milijuna kuna duga državi kojeg su skupila trgovačka društva poreznici pokušavaju naplatiti od direktora i vlasnika, kroz postupak prave osobnosti. Zakon propisuje da su te odgovorne osobe porezni jamci za dug svojih poduzeća i ako se utvrdi da su namjerno, prebacujući novac s računa na račun, izbjegli platiti poreze država to može naplatiti iz njihove imovine. Zasad je doneseno 421 rješenje kojim je pokriven dug od 475 milijuna kuna duga. Ukupno je naplaćeno 13,5 milijuna kuna, a država je utvrdila da 208 poreznih jamaca imaju imovinu iz koje se može naplatiti i pa je pokrenula 14 postupaka prodaje nekretnina pred općinskim sudovima.
Spas u fiskalizaciji
– Metodologija se razlikuje, ali onda će se po toj metodologiji izračunati i deficiti od 2008. ili 2009. godine i treba vidjeti smanjuje li se on ili ne otada, kažu u Ministarstvu financija.Očekuju da će efekte na prihodovnoj strani proračuna u preostalim mjesecima ove godine dati fiskalizacija, jer je prema njihovim podacima u prvih šest mjeseci provođenja fiskalizacije u svim djelatnostima koji se obuhvaćene tim projektom iznos prijavljenih oporezivih isporuka porastao za 13 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu. Zasad je teško govoriti o poreznom efektu, jer još treba razlučiti na koji dio tih isporuka se naplaćuje PDV od pet, deset ili 25 posto.
