Odgojno-obrazovni djelatnici osjećaju se pod sve većim pritiskom ponajviše roditelja, ali i nadležnih institucija, o čemu svjedoči i porast prijava na njihov rad Agenciji za odgoj i obrazovanje, kojih je preklani bilo 607, lani 718, a od početka ove godine do prošlog tjedna 758.

Učitelji, nastavnici i profesori najviše se žale na pritiske roditelja zbog ocjena, ali i zbog zabilješki vezanih uz ponašanje učenika. Osim pritiska roditelja, nastavnici se osjećaju i pod pritiskom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) te Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) kojima se roditelji žale na ocjene ili zabilješke.

“Pritisci i napadi na nas učitelje u većini slučajeva vezani su uz ocjene, bilo iz usmene ili pisane provjere znanja ili konačne, zaključne ocjene, čak i ocjene vladanja. Radim u maloj sredini i moram priznati kako sam nemali broj puta doživjela posjete roditelja i na kućna vrata”, rekla je za Hinu članica grupe Školska zbornica koja okuplja više od 20 tisuća članova.

Dodala je da ima roditelja koji prijavljuju učitelje za svaku bilješku u e imenik, bila ona formativno vrednovanje ili pak zabilješka o nenapisanoj zadaći.

Ostali članovi grupe Školska zbornica imaju slična iskustva i dodaju da roditelji često ne napadaju niti pritišću nastavnike izravno, nego ih prijavljuju Ministarstvu, AZOO-u pa i školskim liječnicima.

Kako su rekli, svi ti pritisci ostavljaju velike posljedice na njihov rad jer za svaku prijavu učitelj se treba očitovati, gubi energiju, ali i volju za napredak u radu jer pola radnog dana provede opravdavajući se za određenu ocjenu ili bilješku.

Također iz Školske zbornice kažu da predstavnici spomenutih institucija kada dođu u školu traže neku tehničku grešku na temelju koje će kazniti nastavnika te da ih takav tretman od AZOO-a i MZOM-a ometa u radu jer se nakon intervencija boje objektivno ocjenjivati.

Kažu da mnogi prosvjetni djelatnici imaju dojam da bi im bilo lakše svima pokloniti ocjene kako bi izbjegli stres i pritiske roditelja i nadležnih.

Nastavnici smatraju da bi ih institucije trebale više štiti

“Smatramo da bi MZOM, AZOO i Prosvjetna inspekcija trebali učiniti više po pitanju popravljanja društvenog statusa prosvjetnih djelatnika i vraćanja autonomije učiteljima jer na ovakav način oni podržavaju roditelje, a nama odgojno-obrazovnim djelatnicima su maćeha”, rekli su iz Školske zbornice.

Iz AZOO-a su Hini rekli da izlaze na teren po prijavama i provode po propisima stručno-savjetodavni posjet školi ili stručno-pedagoški nadzor rada djelatnika na čiji su rad dobili pritužbu. Nadzori se provode na temelju podnesaka roditelja i učenika, dijelom anonimnih zbog zaštite identiteta, podnesaka ravnatelja, učitelja/nastavnika i stručnih suradnika.

“Od početka 2024. godine do danas Agencija za odgoj i obrazovanje zaprimila je 758 podnesaka. Od ukupnog broja zaprimljenih podnesaka, njih 419 savjetnici Agencije riješili su provođenjem stručno-savjetodavne pomoći, a 339 podneska riješena su tako da su savjetnici proveli stručno-pedagoški nadzor rada”, rekli su iz AZOO-a.

Usporedbe radi, 2022. bilo je 607 podnesaka, od čega 317 stručno-savjetodavnih i 290 stručno-pedagoških nadzora. Lani ih je ukupno bilo 718, od toga 457 stručno-savjetodavni posjet i 261 stručno-pedagoški nadzor.

Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) Nada Lovrić rekla je da od svojih članova dobivaju različite pritužbe na pritiske kojima su izloženi.

“Uglavnom se radi o pritiscima roditelja (verbalna agresija), nešto učenika (prijetnja), a nažalost imamo i prijava protiv savjetnika AZOO-a gdje smo svjedoci da savjetnici vrše pritisak za izmjenom ocjena zbog minornih formalnih razloga (npr. propusta u vođenju bilješke o ocjeni), a ne stvarnih razloga (propusta u radu nastavnika)”, rekla je.

Lovrić kaže da ima i drastičnijih slučajeva, tako trenutačno NSZSŠH vodi sudske sporove za zaštitu članice kojoj je učenik prijetio ubojstvom jer mu nije dopustila korištenje mobitela za vrijeme nastave te spor zbog zbog pritisaka roditelja i grubog kršenja autonomije nastavnika.

“Nažalost, živimo u vremenima narušenog povjerenja u sve autoritete pa i u autoritet nastavnika i škole kao institucije”, kaže predsjednica sindikata.

Premda su prosvjetni djelatnici 2019. dobili status službenih osoba, kažu da im taj status ne znači puno jer se uglavnom suočavaju s pritiscima, a ne napadima.

Sustav bi trebao “pomiriti” roditelje i nastavnike

Izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja Ana Munivrana smatra da ne bi trebalo a priori očekivati da u školama nema sukoba, već bi dio sukoba trebalo prihvatiti kao normalan dio odnosa i suživota škola i roditelja. Svakako bi trebalo težiti tome da i roditelji budu zadovoljni, kao i učitelji.

“Postoje istraživanja koja su se bavila upravo ovom temom (Maleš, Miljević-Riđički, Vizek Vidović), a povodi sukoba o kojima najčešće slušamo ‘na terenu’, u suradnji sa školama su obično ocjene koje nisu kakve bi ‘trebale biti’, zabilješke o ponašanju učenika, problemi u ponašanju, neslaganja oko školskih pravila ili procedura, kao i poteškoće djeteta zbog kojih bi roditelji trebali poduzeti intervencije”, kaže Munivrana dodajući da su u novije vrijeme prisutni i vrijednosni sukobi te da se roditelji počinju miješati čak i u školski kurikulum, ako se poučavaju činjenice s kojima se ne slažu.

Napominjući da se vremena mijenjaju te da danas djeca i roditelji na puno načina nisu više što su bili prije 100, 50, 20 pa ni prije 10 godina, Munivrana ističe kako je vrijeme da sustav donekle prati i ove promjene i potrebe.

“Očekujemo u skorijoj budućnosti i novi Zakon o odgoju i obrazovanju što je izvrsna prilika da se na drugačiji način uredi sustav odgoja i obrazovanja, kao i odnos između ključnih dionika vodeći se dobrobiti učenika, podrškom kvalitetnim učiteljima te vrijednostima demokracije, poštivanja ljudskih prava, uključivosti, ravnopravnosti, vladavine prava i suradnje.

Vrijeme je da se ozbiljno zapitamo kako sustav učiniti boljim za djecu, privlačnijim za zaposlenike i manje stresnim za roditelje”, zaključila je Munivrana.

Kristina Gaćarić / Hina