Saborski su zastupnici cijeli dan raspravljaju o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, a za to vrijeme odgojitelji u šest hrvatskih gradova okupili su se na trgovima i podigli glas protiv tih izmjena za koje smatraju da su štetne.

Prosvjedi su se istovremeno održali u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Čakovcu, Puli i Osijeku, a organiziralo ih je pet strukovnih udruga i četiri sindikata odgajatelja s ciljem da upozore kako uvjeti u kojima rade odgojitelji nisu zadovoljavajući.

Čine dodatnu štetu

Predsjednica Udruge Sidro, Katarina Turković Gulin na glavnom je zagrebačkom prosvjedu još jednom ponovila da je Zakon šest puta mijenjan, a ni jedna promjena nije donijela ono što je tražila struka.

Podsjetila je da su se predstavnici stručnih suradnika i djelatnika u dječjim vrtićima u zadnja dva mjeseca očitovali protiv predloženih izmjena zakona, ocijenivši da se time čini dodatna šteta i produbljuje diskriminacija među djecom te je najavila da će se prosvjedi ponavljati koliko god bude trebalo, ne samo u Zagrebu, nego i u Osijeku, Rijeci, Puli i Čakovcu.

– Samo trajanje rasprave pokazuje ozbiljnost situacije i štetnost prijedloga. Uložen je veliki broj amandmana, veliki broj oporbenih zastupnika svih političkih opcija stao je na našu stranu, a glasanje o izmjenama Zakona na rasporedu je u petak, kazala je Turković Gulin.

Jednakost i isti uvjeti

Na prosvjedu u Rijeci zamjenica predsjednice Sindikata obrazovanja, medija i kulture, Ingrid Čavić, istaknula da se traži jednakost i iste uvjete za svu djecu u Hrvatskoj.

– Deficitarni smo kadar, u vrtiće se želi zapošljavati srodne djelatnosti. Nije im važno tko će s djecom biti, važno je samo da djeca uđu u vrtić.

Zato se sada u u raznim vrtićima rade prenamjene u potkrovljima, skladištima i kotlovnicama kako bi se primila djeca. Mi na to pristajemo, kazala je Čavić.

Izmjenama Zakona prema ocjeni Vedrana Sabljak iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije otvorila su se dodatna pitanja, a riječ je o financiranju i stručnom kadru ustvrdivši da država mora preuzeti veći dio financiranja, jer će doći do toga da će regionalne razlike koje već postoje još više produbiti.

Što struka smatra spornim?

– Hrvatskoj već sada nedostaje 7.500 stručnog kadra u predškolskom odgoju, ali sada predloženo rješenje da se učitelji prekvalificiraju nije dobro.

Rješenje je povećanje upisnih kvota i da se odgojiteljima omoguće bolji uvjeti rad, kao i bolji materijalni uvjeti, zaključio je Sabljak.

Ono što struka smatra spornim je uvođenje učitelja uz kratku prekvalifikaciju kako bi se nadomjestio deficit kadra u vrtićima, a traži se i uključivanje države u financiranje ranog predškolskog obrazovanja, jer kako je pojasnila predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Iskra Vostrel Prpić, problemi počivaju na neadekvatnom modelu financiranja jer se cjelokupni rani predškolski odgoj i obrazovanje financiraju iz lokalnih proračuna.

– Nema svako dijete jednaku mogućnost za odgoj i obrazovanje, jer ako nema novaca nema ni vrtića. Tražimo jednake plaće i uvjete za djecu u cijeloj Hrvatskoj, a to se može postići jedino ako se država uključi u financiranje ranoga predškolskog obrazovanja, poručila je Vostrel Prpić.

Realizacija – nikakva

Dodajući da su državi, ministarstvima i svim vladama do sad bila puna usta demografskih mjera, pronatalitetne politike i kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja Božica Žilić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture istaknula je da je realizacija minimalna ili nikakva.

– Država se godinama loše odnosi prema sustavu ranoga odgoja i obrazovanja, a sad bi htjela veću razinu uključenosti djece u taj sustav, što se prelama preko djece, roditelja i zaposlenih u sustavu.

Trenutno je 55 posto djece uključeno u sustav, a Hrvatska bi do kraja 2023. trebala dosegnuti razinu od 97 posto uključenosti. Budući da nisu radili što treba preko 20 godina, sad imamo ovakav pritisak, ocijenila je Žilić.