Izvješće DORH-a

Propadaju optužnice za ratno profiterstvo: Zakon ni nakon devet godina nije zaživio u praksi

Vanja Vesić

Lani nije bilo nijedne prijave ili predmeta koji se tiče ratnog profiterstva - Zlata Hrvoj Šipek / Foto D. KOVAČEVIĆ

Lani nije bilo nijedne prijave ili predmeta koji se tiče ratnog profiterstva - Zlata Hrvoj Šipek / Foto D. KOVAČEVIĆ

Postupke procesuirane primjenom Zakona o nezastarijevanju kaznenog djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije sudovi odbijaju, a što je posljedica odluke Ustavnog suda iz srpnja 2015. kojom je ukinuta presuda Sanaderu

ZAGREB  Primjena Zakona o nezastarijevanju kaznenog djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije nije zaživio u praksi ni nakon devet godina od donošenja jer sudovi i dalje odbijaju DORH-ove optužnice koje se tiču ratnog profiterstva, navodi se u izvješću o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2020. godinu.
Prema objašnjenju Odvjetništva, postupke procesuirane primjenom tog zakona determinirala je odluka Ustavnog suda iz srpnja 2015. prema kojoj primjena regulative o ratnom profiterstvu nije moguća za kaznena djela za koja je na dan stupanja na snagu ustavnih promjena od 16. lipnja 2010. već bila nastupila zastara, dok je istodobno nesrazmjerna imovinska korist iz čl. 7. temeljna odrednica predmetnog zakona.


Zastarjeli slučajevi




​​Aludira se zapravo na posljedice odluke Ustavnog suda koji je ukinuo pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu osuđenom na osam i pol godina u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Vrijedi podsjetiti da je zbog famozne zastare, unatoč zakonu koji je trebao doskočiti ratnom profiterstvu, nepravomoćno oslobođen »kralj pašteta« Đuro Gavrilović, vlasnik istoimene mesne industrije, optužen da je tijekom rata kupio petrinjski državni gigant za tadašnjih dva milijuna maraka novcem koji je bio namijenjen ratnoj obrani. Tu je i legendarni simbol hrvatske privatizacije iz 1990-ih, odbjegli Miroslav Kutle, dugogodišnji stanovnik BiH kojem je u ožujku Županijski sud u Zagrebu obustavio postupak jer mu nije dokazano da je bio ratni profiter. Mali je ironični odmak da je u njegovom slučaju zastara nastupila za osnovno kazneno djelo »zlouporabu u gospodarskom poslovanju«. Riječ je o optužnici za izvlačenje 120 milijuna kuna iz nekadašnjeg trgovačkog lanca Dione, nedokazanom kriminalu koji datira od prije 27 godina, tek jednom u nizu procesa protiv još uvijek aktivnog poduzetnika iz susjedne BiH koji su neslavno završili na domaćem sudu.


Za korupciju puno prijava i (pre)malo optužnica


​​USKOK je za »popularno« kazneno djelo korupcije u 2020. zaprimio prijave protiv 1.271 osobe, dok su godinu dana ranije bile prijavljene njih 1.003. No, u prošloj godini odbačene su prijave čak za 1.130 osoba osumnjičenih za korupciju, a tek protiv dvije podignute su neposredne optužnice. Rezultati kazuju da su lani za korupciju optužene 82 osobe, dok ih je osuđeno 78, od čega se 47 okrivljenika nagodilo s tužiteljstvom. Kazne zatvora su izrečene 31 osuđeniku, s tim da je za njih 12 kazna boravka iza rešetaka zamijenjena radom za opće dobro.


Iako je spomenuti zakon ciljano donesen da se spriječi zastarijevanje ratnog profiterstva, sudovi su, ističe se u izvješću, donijeli tri prvostupanjske odbijenice optužbe te još dvije drugostupanjske, od kojih je jedna vraćena Tužiteljstvu na doradu. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda, niži sudovi donijeli su odbijenice upravo zbog zastare, odnosno izostanka nesrazmjerne imovinske koristi. Posljedično, lani nije bilo nijedne prijave ili predmeta koji se tiče ratnog profiterstva, indikativno je zapažanje iz DORH-a koji podsjećaju da su u ranijim izvještajnim razdobljima ukazivali na isti problem. Pojednostavljeno rečeno, zakon protiv tajkunske privatizacije i grabeži u ratu doživio je fijasko u svojoj primjeni na hrvatskim sudovima.


STATISTIKA RADA DORH-a




213.252
predmeta zaprimljeno


213.719
predmeta riješeno (neki su ranije zaprimljeni)


18.164
optuženika protiv kojih su podignute optužnice


97,5%
optužnica je potvrđeno


1.447
parnica su tužitelji dobili


1.528
parnica izgubili (vrijednost 531 milijun kuna)


375
parnica djelomično dobiveno


641
osoba radila na slučajevima


333
zaprimljena i obrađena predmeta na jednog službenika


70
dana vrijeme rješavanja slučajeva

 


Pozitivni pokazatelji


Prema objavljenim podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na početku 2020. bile su ukupno optužene 30.002 osobe, dok je bez odluke o optužnici bilo njih 4.926. Tijekom prošle godine domaće tužiteljstvo podiglo je optužnice protiv 18.164 osumnjičenika​. ​Općenito gledajući, kada je u pitanju ukupan broj prihvaćenih optužnica u lanjskoj godini, Odvjetništvo ipak može biti zadovoljno. Prilikom odlučivanja sudova o osnovanosti optužnica DORH-a donijeto je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, no bez odluke o optuženju ostale su 6.983 osobe. Što se tiče presuda, tijekom prošle godine doneseno ih je 17.235, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće. Zanimljiv je podatak da je 23 posto presuda doneseno bez provođenja sudske rasprave, što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek ocijenila kao pozitivan trend u smislu uštede novca i vremena, ali i bržeg privođenja pravdi okrivljenika.


Osuđeno 220 nasilnika u obitelji


U lanjskom promatranom razdoblju bilježi se sve veći broj prijava i osuđujućih presuda za kaznena djela nasilja u obitelji. Od ukupno 698 prijava u prošloj godini, njih 363 su rezultirala optužnicom, dok je u pretprošloj godini zabilježeno 414 prijava i 204 optužnice. Osuđujućih presuda za nasilje u obitelji u 2020. bilo je 220, oslobađajućih osam, a isto toliko i odbijajućih. Za usporedbu, u preklanjskoj 2019. godini evidentirano je 135 osuđujućih presuda, u četiri slučajeva bile su oslobađajuće, a u dva s odbijenicom.


Državno odvjetništvo bilježi pozitivan epilog u »težim« parnicama jer su tužitelji lani dobili 1.447 parničnih postupaka u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna. Iako su izgubili puno više postupaka, 1.528, riječ je o punoj manjoj vrijednosti, 531 milijun kuna. Djelomično je dobiveno 375 parnica, što je nešto više od 11 posto svih slučajeva. Izvješće otkriva da je lani oduzeta imovinska korist 641 osobi, ukupno 196,7 milijuna kuna, s time da je USKOK u svojoj nadležnosti od tog iznosa oduzeo 39 posto. Za kazneno djelo mita DORH je oduzeo 37,9 milijuna kuna, dok je u 63 predmeta, od čega 41 iz nadležnosti USKOK-a zamrznuto imovine u vrijednosti nešto većoj od 60 milijuna kuna.​
​Vrijedi spomenuti da je na predmetnim slučajevima lani radila 641 osoba iz DORH-a računajući i na suradnike. Primljeno je 213.252 predmeta, a riješeno 213.719 uzimajući u obzir i ranije zaprimljenu dokumentaciju. Što se tiče opterećenja u radu, znakovito je da su na jednog službenika lani bila 333 primljena i isto toliko obrađenih predmeta, što je u odnosu na bitno smanjenu mogućnost rada u uvjetima pandemije i raspoloživ broj dana bilo iznimno naporno. Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto, dok je godinu ranije dosegula 102 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana u odnosu na 78 dana u 2019. godini.