Lani nije bilo nijedne prijave ili predmeta koji se tiče ratnog profiterstva - Zlata Hrvoj Šipek / Foto D. KOVAČEVIĆ
Postupke procesuirane primjenom Zakona o nezastarijevanju kaznenog djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije sudovi odbijaju, a što je posljedica odluke Ustavnog suda iz srpnja 2015. kojom je ukinuta presuda Sanaderu
povezane vijesti
Zastarjeli slučajevi
Aludira se zapravo na posljedice odluke Ustavnog suda koji je ukinuo pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu osuđenom na osam i pol godina u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Vrijedi podsjetiti da je zbog famozne zastare, unatoč zakonu koji je trebao doskočiti ratnom profiterstvu, nepravomoćno oslobođen »kralj pašteta« Đuro Gavrilović, vlasnik istoimene mesne industrije, optužen da je tijekom rata kupio petrinjski državni gigant za tadašnjih dva milijuna maraka novcem koji je bio namijenjen ratnoj obrani. Tu je i legendarni simbol hrvatske privatizacije iz 1990-ih, odbjegli Miroslav Kutle, dugogodišnji stanovnik BiH kojem je u ožujku Županijski sud u Zagrebu obustavio postupak jer mu nije dokazano da je bio ratni profiter. Mali je ironični odmak da je u njegovom slučaju zastara nastupila za osnovno kazneno djelo »zlouporabu u gospodarskom poslovanju«. Riječ je o optužnici za izvlačenje 120 milijuna kuna iz nekadašnjeg trgovačkog lanca Dione, nedokazanom kriminalu koji datira od prije 27 godina, tek jednom u nizu procesa protiv još uvijek aktivnog poduzetnika iz susjedne BiH koji su neslavno završili na domaćem sudu.
Za korupciju puno prijava i (pre)malo optužnica
|
Iako je spomenuti zakon ciljano donesen da se spriječi zastarijevanje ratnog profiterstva, sudovi su, ističe se u izvješću, donijeli tri prvostupanjske odbijenice optužbe te još dvije drugostupanjske, od kojih je jedna vraćena Tužiteljstvu na doradu. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda, niži sudovi donijeli su odbijenice upravo zbog zastare, odnosno izostanka nesrazmjerne imovinske koristi. Posljedično, lani nije bilo nijedne prijave ili predmeta koji se tiče ratnog profiterstva, indikativno je zapažanje iz DORH-a koji podsjećaju da su u ranijim izvještajnim razdobljima ukazivali na isti problem. Pojednostavljeno rečeno, zakon protiv tajkunske privatizacije i grabeži u ratu doživio je fijasko u svojoj primjeni na hrvatskim sudovima.
STATISTIKA RADA DORH-a
213.719 18.164 97,5% 1.447 1.528 375 641 333 70 |
Pozitivni pokazatelji
Prema objavljenim podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na početku 2020. bile su ukupno optužene 30.002 osobe, dok je bez odluke o optužnici bilo njih 4.926. Tijekom prošle godine domaće tužiteljstvo podiglo je optužnice protiv 18.164 osumnjičenika. Općenito gledajući, kada je u pitanju ukupan broj prihvaćenih optužnica u lanjskoj godini, Odvjetništvo ipak može biti zadovoljno. Prilikom odlučivanja sudova o osnovanosti optužnica DORH-a donijeto je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, no bez odluke o optuženju ostale su 6.983 osobe. Što se tiče presuda, tijekom prošle godine doneseno ih je 17.235, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće. Zanimljiv je podatak da je 23 posto presuda doneseno bez provođenja sudske rasprave, što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek ocijenila kao pozitivan trend u smislu uštede novca i vremena, ali i bržeg privođenja pravdi okrivljenika.
Osuđeno 220 nasilnika u obitelji
|
Državno odvjetništvo bilježi pozitivan epilog u »težim« parnicama jer su tužitelji lani dobili 1.447 parničnih postupaka u vrijednosti većoj od 3 milijarde kuna. Iako su izgubili puno više postupaka, 1.528, riječ je o punoj manjoj vrijednosti, 531 milijun kuna. Djelomično je dobiveno 375 parnica, što je nešto više od 11 posto svih slučajeva. Izvješće otkriva da je lani oduzeta imovinska korist 641 osobi, ukupno 196,7 milijuna kuna, s time da je USKOK u svojoj nadležnosti od tog iznosa oduzeo 39 posto. Za kazneno djelo mita DORH je oduzeo 37,9 milijuna kuna, dok je u 63 predmeta, od čega 41 iz nadležnosti USKOK-a zamrznuto imovine u vrijednosti nešto većoj od 60 milijuna kuna.
Vrijedi spomenuti da je na predmetnim slučajevima lani radila 641 osoba iz DORH-a računajući i na suradnike. Primljeno je 213.252 predmeta, a riješeno 213.719 uzimajući u obzir i ranije zaprimljenu dokumentaciju. Što se tiče opterećenja u radu, znakovito je da su na jednog službenika lani bila 333 primljena i isto toliko obrađenih predmeta, što je u odnosu na bitno smanjenu mogućnost rada u uvjetima pandemije i raspoloživ broj dana bilo iznimno naporno. Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto, dok je godinu ranije dosegula 102 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana u odnosu na 78 dana u 2019. godini.