Promet nekretninama usporava jer su kamate sve više i pada potražnja, domaća i inozemna, međutim cijene (još) ne padaju, već čak i rastu, prema zadnjim podacima DZS-a. Za kvadrat stana u gradovima, Zagrebu, Splitu, Rijeci, te drugim većim gradovima, pogotovo uz more, potrebno je izdvojiti od dvije do četiri ili pet tisuća eura po kvadratu, što je mnogima nedostižno. Kupnja stana je luksuz.

Trenutno nema naznaka ni da će se pokrenuti neki novi APN, odnosno subvencionirani krediti od strane države, međutim i bolje bi bilo više ne poticati potražnju, već ponudu, o čemu je nedavno govorio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Kazao je međutim da ponudu možda i ne treba povećavati gradnjom novih stanova, s obzirom na to da postoje na tisuće privatnih stanova koji su prazni, nitko ih ne koristi i treba gledati kako ih »izbaciti« na tržište, putem najma i slično.

Poticaji i subvencije

Kako to učiniti, te kako se općenito nositi s problemom nepriuštivosti stanova koji se odražava i na demografiju, iseljavanje i drugo, trebala bi odgovoriti tzv. stambena strategija koja je u izradi. Spominjalo se da će se porezno stimulirati iznajmljivanje praznih stanova građana koji su njihovi vlasnici, a nikako ih ne koriste, pa smo ministarstvu uputili upit, jesu li dosad donijeli neke zaključke, kako će sve skupa izgledati, odnosno hoće li građani koji ne iznajmljuju svoje prazne stanove dobiti penale u vidu poreza na neiskorištenu imovinu ili će dobiti neke poticaje, subvencije, ako se odluče iznajmiti po prihvatljivim uvjetima.

Pitali smo i za APN. U opširnom odgovoru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine navodi se da će se programi potpore (subvencioniranje države) pri stambenom zbrinjavanju definirati kroz Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine koja je u tijeku.

– Sama izrada koncepta Nacionalnog plana stambene politike planirana je do kraja prvog kvartala 2024. godine kada će biti poznati i konkretni modeli potpore stambenom zbrinjavanju. Hoće li se nastaviti postojeći modeli potpore subvencioniranja kupnje nekretnina (koji uključuje i subvencionirane stambene kredite) ili će se oni modificirati, pokazat će se upravo kroz ovaj strateški dokument, ističu u Ministarstvu, koje očito još nema rješenje, ali ga najavljuje za kraj prvog kvartala, odnosno kraj ožujka ove godine. Prema odgovoru, izgleda da nisu do kraja »raskrstili« ni s APN-om, odnosno spominju ga i dalje kao jedno od mogućih rješenja. Kažu i da »u ovome trenutku Hrvatska provodi nekoliko modela potpore stambenom zbrinjavanju«.

– Tu je Program društveno poticane stanogradnje POS prema kojem je dosad izgrađeno gotovo 9.000 stanova (za kupnju i najam), model subvencioniranja stambenih kredita za mlade putem kojeg je svoj dom dosad osiguralo preko 34.000 obitelji te Program međuresorne suradnje s ciljem stambenog zbrinjavanja obitelji u potrebi koji je uveden izmjenom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima 2019. godine, a koji osigurava povoljnije uvjete najma (u iznosu od 36 centi po metru kvadratnom uz mogućnost kasnijeg otkupa po znatno povoljnijim uvjetima) za stanovnike na potpomognutim područjima.

Završena je jedna takva zgrada u Belom Manastiru, a u tijeku je gradnja takvih zgrada u Novskoj, Drnišu te uskoro u Benkovcu i Kninu, tumače u Ministarstvu. No, primjećuju potom i sami, »usprkos tim mjerama cijene stanova na tržištu su još uvijek izrazito visoke stoga se Nacionalni plan stambene politike izrađuje multidisciplinarno sagledavajući sve aspekte demografske, socijalne, gospodarske, financijske, prostorne i okolišne politike«.

Traže razloge

– Osnovni preduvjet za izradu kvalitetnog prijedloga stambene politike predstavlja provedba sveobuhvatnih analiza i uspostava modela projekcija stambenih potreba što je trenutno u tijeku. Svrha ovog strateškog dokumenta je prvenstveno definirati pristupačno stanovanje, a kroz stambenu politiku moguće je težiti dodatnim ciljevima poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom…

Prije svega, kroz sveobuhvatnu analizu potrebno je pronaći razloge, kao i odgovore na iznimno visoke cijene stanova za kupnju, ali i najam. Istovremeno, kroz Nacionalni plan stambene politike cilj je sagledati i »prazne stanove« te iznaći način kako najbolje iskoristiti stambeni fond koji trenutno imamo na raspolaganju, a ne koristi se. Pri tome će se svakako nastojati pronaći model da budu zadovoljni i vlasnici tih stanova i najmoprimci, navode dalje u ministarstvu.

Ključno je postići niže cijene stanova

U resornom ministarstvu naglašavaju da je kroz mjere države ključno postići niže cijene stanova za ciljane skupine građana.

– Država ima na raspolaganju nekoliko poluga za provedbu: financijska, porezna, zemljišna i ekološko-energetska, no u izradu Nacionalnog plana stambene politike uključili smo i predstavnike udruge gradova i općina jer i oni sa svojim nekretninama i cijenama komunalnih priključaka mogu pomoći u ostvarenju priuštivijeg stanovanja za naše sugrađane, naglašavaju u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.