Danas u ponoć nastupa zastara potraživanja za sve kredite u švicarskim francima, bilo konvertirane, bilo nekonvertirane, koji su vezani uz kolektivnu tužbu u slučaju franak protiv osam banaka, potvrdila nam je Jasna Čekada, aktivistica Udruge Franak iz Rijeke.

To znači, tumači Čekada, da su to dakle svi oni koji su eventualno konvertirali svoje kredite prema Zakonu o konverziji i oni koji ih nisu konvertirali, ili su ih ranije otplatili, ili ih i dalje nastavljaju otplaćivati. Riječ je dakle o kolektivnoj tužbi protiv osam banaka, a to su: Erste, OTP, Splitska, Zaba, PBZ, Raiffeisen, Sberbank i Addiko.

Ulaze u rizik

– Krediti u švicarcima koji i dalje neće biti u zastari bili bi svi oni koji nisu vezani uz kolektivnu tužbu, odnosno koji nisu protiv ovih osam banaka jer i druge banke su također davale kredite u švicarskim francima, a nisu obuhvaćene kolektivnom tužbom, kao što nisu ni lizing kuće. Tako svi koji imaju takve kredite, a koje nisu podigli u ovih osam banaka, mogu tužiti i nakon današnjeg dana, kao i svi s kunskim i eurskim kreditima koji mogu tužiti za kamatu, a ugovoreni su prije 2013. godine, ističe Čekada.

Za sada je procjena odvjetnika koji zastupaju potrošače u ovom sporu da je podignuto oko 60.000 tužbi, a ima ukupno 125.000 korisnika kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj. Od toga 55.000 konvertiranih, a ostali su nekonvertirani.

– Nemamo informaciju o omjeru tih tužbi konvertiranih i nekonvertiranih kredita, ali evo i danas mi cijelo vrijeme zvoni telefon, odgovaram na pozive, uzvraćam pozive jer jako puno ljudi sada u zadnje dane odlučuje tužiti banke, jer su čekali pravnu sigurnost koju nam je Vrhovni sud već trebao pružiti, a zapravo je samo donio pravnu nesigurnost, i to je katastrofa, ocjenjuje Čekada.

Kaže da Vrhovni sud nije donio pravno shvaćanje o pravu tužbi nakon konverzije, ni o ništetnosti ugovora o kreditu.

Pitamo ulaze li oni koji su tužili ipak u neku vrstu rizika.

I sudovi podijeljeni

– Samo oni koji su konvertirali prema Zakonu o konverziji ulaze u tu neku vrstu rizika jer se uporno pokušava progurati teza da smo konverzijom obeštećeni. Ja konkretno mogu dati svoj primjer.

U našem kreditu, kada je bila konverzija, mi nismo imali preplatu, nego potplatu. Morali smo platiti još 3.000 eura, to su nam uračunali naravno u kredit, što nam je povećalo otplatu. Da plastično opišem, 2006. godine smo podigli kredit u švicarcima u protuvrijednosti 55.000 eura. Neki dan sam dobila obavijest od Erste banke da još uvijek imamo za otplatiti 45.094 eura nakon uredne otplate od 2006., pa vi računajte koliko je to isplativo i koliko smo mi obeštećeni konverzijom, opisuje Čekada, istaknuvši da nema namjeru odustati od traženja pravde.

Kaže da će »ići do Strasbourga, ako treba«, no sada se pokreće samo pojedinačne sporove.

– Za one koji su sada odlučili tužiti, kako će se dalje odvijati stvari ovisi o tome kako će se Vrhovni sud postaviti. Vrhovni sud će donijeti odluku, a onda ovisi od suda do suda kojom dinamikom će to rješavati.

Nedavno smo, u svibnju, došli do 13 donesenih presuda za konvertirane kredite: 3 su bile protiv protrošača, a deset za potrošača. I sudovi su dakle podijeljeni, zaključuje Čekada.