Prvo je pandemija natjerala Europsku uniju da popusti kad su u pitanju opterećenja gospodarstvu kako bi se iz različitih naknada subvencionirala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, a onda su rat u Ukrajini i divljanje cijena energenata, među ostalim i električne energije, samo produljili trajanje nešto labavijih pravila.

Tako je Vlada u svibnju 2020. godine naknadu za obnovljive izvore smanjila za 40, 60, i čak 80 posto proizvođačima kojima je trošak električne energije značajna stavka u rashodima, odnosno one koji godišnje troše više od jednog GWh električne energije.

Naknada iznosi 0,105 kuna po kilovatsatu, plaćaju je svi konačni kupci, pa i kućanstva, a prema uredbi donesenoj u svibnju 2020. godine Vlada je odlučila da će svi proizvođači koji troše više od jednog GWh električne energije godišnje imati popust. I to popust od 40, 60 i 80 posto.

Koristili su proizvođači, njih više od stotinu, tu pogodnost, predali zahtjev za korištenje te svojevrsne državne potpore i za ovu godinu, ali pravila su se promijenila i država potpore nije mogla odobravati, pa sada Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predlaže novu uredbu.

Niže naknade

Ona donosi nešto niže popuste od 40, 60 i 75 posto, ali širi krug potencijalnih korisnika na sve proizvođače koji troše barem 500 MWh električne energije. Nova će pravila, odnosno niže naknade za obnovljive izvore, vrijediti i za one koji će zbog promjena uvjeta ispasti iz kruga korisnika, a dosad su imali pravo na potporu pa će je uz određeno smanjenje moći koristiti do 2027.

Ministarstvo navodi i to da su pravo na smanjenje naknade lani mogla koristiti 162 poduzeća, a da se promjenom uredbe broj potencijalnih korisnika širi na 216. Uz to, svi koji bi po uredbi imali pravo na niže naknade u ovoj godini, mogu od države zatražiti preplaćeni iznos.

Uredbom se automatski smanjuje naknadu i za one proizvođače koji su obveznici kupnje emisijskih jedinica, što je također namet kojim se želi postići čišća proizvodnja, ali su u posljednjih godinu dana cijene višestruko porasle i za pojedine proizvođače postale nepodnošljiv teret.

Ukupna potpora je, navodi Ministarstvo gospodarstva u prijedlogu uredbe, 780 milijuna kuna, s tim da se godišnje planira potrošiti 130 milijuna kuna.

U prijedlogu Uredbe se navodi i to da se uredba donosi u skladu s europskim Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštiti okoliša i energiju koje su donesene u veljači, a u »cilju smanjenja rizika za poduzetnike s visokim električnim intenzitetom i potrošnjom električne energije, da svoje aktivnosti nastave izvan granica EU-a, zbog troškova proizašlih iz plaćanja naknade«.

Zbog visokih cijena energenata, pa tako i električne energije, te dodatnih naknada poput ovih za obnovljive izvore energije, ili naknada koju plaćaju za emisijske jedinice CO2, brojni su proizvođači u EU-u natuknuli da razmišljaju o preseljenju proizvodnje u države koje tu naknadu nemaju.

Prodaja struje

Kućanstva i ostatak gospodarstva i dalje će nastaviti plaćati naknadu od 0,105 kuna po kilovatsatu, a za to vrijeme dio proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, posebice vjetroelektrane, raskida ugovore s državom i prodaje električnu energiju na tržištu gdje im se nude višestruko veće cijene.

Za to raskidanje ugovora nisu dužni platiti nikakve penale, dok nešto noviji ugovori s tim proizvođačima sadrže i korekciju za inflaciju kako bi u potpunosti zaštitili svoju proizvodnju.

Hrvatski operater tržišta energije (HROTE), tvrtka koja je i potpisala ugovore o poticajima, priznala je da su do pred kraj prošlog mjeseca raskinuta 63 od 1.299 ugovora, ali ne i koliku proizvodnju pokrivaju ta 63 ugovora.

Ti će proizvođači, uz uvjet da su u hrvatskoj registrirani kao obveznici poreza na dobit, odnosno ako im sjedište tvrtke nije u inozemstvu, najvjerojatnije potpasti pod naplatu poreza na ekstradobit.

Na pitanje mogu li i građani očekivati snižavanje naknade, s obzirom na to da »obnovljivci« zarađuju na tržištu i više im nisu nužni poticaji iz Ministarstva gospodarstva, nismo dobili odgovor do zaključenja ovog teksta.