Iako 70 posto lijekova izvoze u inozemstvo, proizvođači generičkih lijekova u Hrvatskoj lani su osigurali 91 milijun kutija lijekova za hrvatske pacijente, što je u prosjeku 25 kutija lijeka po stanovniku, odnosno po svakoj kućnoj ljekarni. Broj kutija antibiotika proizvedenih u Hrvatskoj povećali su lani za 400.000 u odnosu na prethodnu godinu, ili za čak milijun u odnosu na 2021. Unatoč dobroj opskrbljenosti hrvatskog tržišta generičkim lijekovima, niske cijene, rastući troškovi i globalne promjene na tržištu lijekova mogle bi u idućem razdoblju ugroziti sigurnost opskrbe lijekovima, zbog čega je Europska unija prvi put nakon 20 godina pristupila promjeni regulative u farmaceutskoj industriji kako bi osnažila europsku proizvodnju generičkih i biosličnih lijekova.

Faktor stabilnosti

Na ove probleme upozoreno je na jučerašnjoj konferenciji Udruge proizvođača lijekova HUP-a, pod nazivom »Generički lijekovi – ključ stabilnog sustava i široke dostupnosti terapija: efikasni, dostupni i pouzdani – cijenimo li ih samo onda kada nestanu?«. Kako je istaknuto, farmaceutska industrija generičkih lijekova u Hrvatskoj jedan je od najvažnijih faktora u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava jer osigurava potrebne terapije za 68 posto pacijenata u zemlji, jedna je od najbrže rastućih industrija i vodeća izvozna grana koja više od 70 posto proizvodnje plasira u 60 zemalja svijeta, velikim dijelom zapadnoeuropskih.

Tvrtke okupljene u ovu udrugu proteklih su nekoliko godina uložile više od 150 milijuna eura u napredne tehnologije te istraživanje i razvoj, kako bi povećali dostupnosti terapija znatno većem broju pacijenata. Tako je samo Pliva-Teva lani uložila 50 milijuna eura u istraživanje i razvoj, JGL je 53 milijuna eura uložio u proširenje proizvodnje, a na tlu Hrvatske posluju i dvije kompanije – Selvita i Xellia, koje se bave samo istraživanjima i razvojem novih lijekova. Farmaceutska industrija generičkih lijekova u Hrvatskoj zapošljava 6.000 ljudi, među njima 80 posto visokokvalificiranih, a indirektno osigurava 18.000 radnih mjesta. Godišnji joj je prihod 1,5 milijardi eura, što je oko dva posto BDP-a, istaknuto je na skupu.

– Ova industrija zato zavređuje punu pažnju društveno-političkih aktera, koji u svojim rukama drže ključne alate za oslobađanje njezinih punih potencijala – investiranja, istraživanja i razvoja, proizvodnje i snažnijeg zapošljavanja, istaknula je direktorica HUP-a Irena Weber, koja smatra da Hrvatska danas ima priliku postati centar europske farmaceutske proizvodnje, znanja i izvrsnosti.

Zajednička ulaganja

Reforma farmaceutskog zakonodavstva EU-a, koja je upravo u tijeku, ima za cilj poboljšati dostupnost lijekova i smanjiti rizik od nestašica. Komunikacije o nestašicama lijekova među pojedinim državama danas praktički nema, a nakon što patent nekog lijeka istekne, na početak proizvodnje generičke paralele čeka se i po šest mjeseci. Planira se da sigurnost opskrbe bude jedan od kriterija za nabavu lijekova na razini EU-a te da se omoguće zajednička ulaganja s farmaceutskom industrijom u proizvodnju ključnih lijekova u Europi, objasnio je Adrian van den Hoven, glavni direktor Medicines for Europe, europske udruge proizvođača generičkih lijekova. Da bi to bilo moguće, EU bi morao donijeti pravni akt sličan onom za proizvodnju mikročipova.

Industrija generičkih lijekova u Hrvatskoj jedan je od najvažnijih elemenata u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, a države koje imaju vlastite nacionalne proizvođače lijekova imaju dokazano sigurniju opskrbu tržišta, što se posebno u zadnje vrijeme pokazuje kao ključno, upozorila je Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova i članica Uprave Sandoza. Industrija generičkih lijekova osigurava terapije za 68 posto hrvatskih pacijenata za samo osam posto udjela u zdravstvenom budžetu, a u zadnje dvije godine donijela je 30 milijuna eura uštede, dodala je. Generički lijekovi uz to smanjuju zdravstveni trošak i povećavaju dostupnost terapije, pa je tako samo u zadnjih pet godina terapijom za dijabetes obuhvaćeno 50 posto više pacijenata uz 20 posto manji ukupni trošak liječenja. Prosječna cijena kutije lijeka je 4,4 eura za mjesečnu terapiju što je, kažu proizvođači, neodrživo. Od nadležnih stoga traže promjenu sustava javne nabave gdje je jedini kriterij cijena, a prolazi i samo jedan ponuđač, te promjenu načina određivanja cijena i druge korekcije.

Najgore stanje s antibioticima i onkološkim lijekovima

Da stanje danas nije dobro, govori podatak da je zbog konsolidacije industrije 26 posto generičkih lijekova povučeno iz barem jedne države članice EU-a, a najgora je situacija s antibioticima i onkološkim lijekovima, jer se većina tržišta oslanja na manje od tri dobavljača. Hrvatska farmaceutska industrija važna je ne samo hrvatskim, nego i europskim pacijentima i zdravstvenim sustavima, naglasio je Adrian van den Hoven, glavni direktor Medicines for Europe, europske udruge proizvođača generičkih lijekova