Izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović danas se na N1 televiziji osvrnula na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji”, smatra profesorica s Fakulteta političkih znanosti.

Komentirala je i trend lažnih vijesti, navodeći da stopa procijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni informacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora koji graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

“Jedan od razloga za to jako veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto prema posljednjem istraživanju Eurobarometra vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosvjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava su – povjerenje u pravosuđe koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, prosjek EU je 50 posto. Pri samom dnu ljestvice Europske unije”, rekla je, dodajući da ipak postoji jedan segment u kojem smo iznad prosjeka Europske unije, a to je povjerenje u europske institucije.

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije.

“Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa procijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije. Živimo u vremenu sumnje, pada povjerenje u tradicionalne institucije znanja. To je nešto o čemu se govorilo puno prije pandemije. S razvojem digitalni platformi, cijela stvar je dignuta na višu razinu. Sama pretpostavka da sve što rade tradicionalne institucije, da iza svega stoji nekakav interes, potiče ljude da se oslanjanju na neke druge izvore autoriteta”, kazala je i istaknula da se termin infodemije ne odnosi samo na dezinformacije.

Kritizira činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji sustav obrazovanja mladih o medijima.

“Oni neće uopće znati razliku između novinarskog teksta i bilo čega drugog što nađu u medijima. Odnosi se recimo na format, njima nema razlike između teksta na vašem portalu ili teksta na Wikipediji. U Hrvatskoj se time nitko institucionalno ne bavi. Učitelji i nastavnici vape za tim tipom medijskog obrazovanja”, rekla je Grbeša Zenzerović za N1.

Primijetila je i kako članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima.

“Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se to već trebalo na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade što i rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženo. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide”, dodala je.