Patrik Macek/PIXSELL
Točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima
povezane vijesti
U Hrvatskoj ima više od 2000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a preko 10.000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja, upozorila je Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) u povodu Svjetskog dana beskućnika.
Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima, prenoćištima i zavodima za socijalni rad. S druge strane, kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta su premali, upozorio je HMB.
“Samo 11 od 24 županijska sjedišta i velika grada ispunjavaju zakonsku obvezu i u svom proračunu dijelom osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta, a ostali su zabili glavu ‘u pijesak’ i ne vide ovaj rastući problem u svojoj sredini”, stoji u priopćenju.
U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, napomenuo je HMB, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama.
Socijalna isključenost
“Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti”, upozorava Mreža za beskućnike te poručuje “donositeljima odluka na svima razinama” da je krajnje vrijeme za donošenje nacionalne strategije za prevenciju i borbu protiv beskućništva i strategije socijalnog stanovanja.
One bi bile namijenjene svima koji žive u riziku od siromaštva ili u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak.
Zbog toga mnogi od njih dolaze u Zagreb gdje onda imaju problema sa zakonom, preciznije sa zakonom o skitnji, jer im na osobnoj iskaznici (ako je imaju) nije navedeno prebivalište u Zagrebu nego u nekom drugom gradu.
Na taj je problem upozorio predsjednik udruge “Fajter” Mile Mrvalj koji je zaprijetio jednodnevnim štrajkom glađu ispred Ministarstva unutarnjih poslova na Svjetski dan beskućnika, 10. listopada, ali je od odustao nakon što ga je resorni ministar Davor Božinović pozvao na sastanak.
“Što se tiče problema s mjestom prebivališta, moj je prijedlog da se izdaju socijalne osobne iskaznice za beskućnike, s rokom od godinu dana, kako bi s tom osobnom mogli ostvariti sva socijalna i zdravstvena prava”, kazao je Mrvalj na svom Facebook profilu.
Dijalog s ministrom o rješavanju problema
“To je složenija procedura pa smo se dogovorili da u prosjeku svaka dva mjeseca imamo ovakve brifing sastanke. Ovo je prvi put u povijesti Hrvatske da ministar unutarnjih poslova ima želju za dijalogom o problemu beskućnika u kontinuitetu”, naglasio je.
Hrvatska mreža za beskućnike i njezinih 18 članica ove će godine Svjetski dan beskućnika obilježiti nizom aktivnosti kojima želi senzibilizirati javnost za probleme socijalno isključenih pojedinaca i obitelji koji se često nalaze u začaranom krugu siromaštva.
Tako će zagrebačke članice HMB-a (Udruga PET PLUS, Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Caritas zagrebačke nadbiskupije i Udruga Dom nade) od 11 sati na Glavnom kolodvoru beskućnicima koji nisu obuhvaćeni smještajem podijelit poklon pakete sa trajnim prehrambenim proizvodima i higijenskim potrepštinama.
Udruga MOST iz Splita od 12.30 sati u Gradskom kazalištu mladih organizira panel raspravu “Možemo li više, bolje, sveobuhvatnije?“, dok riječka Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene “Oaza” priprema Dan otvorenih vrata Prihvatilišta od 10 do 17 sati na adresi Žrtava fašizma 12.
Svi zainteresirani građani moći će se upoznati s djelatnicima i volonterima te donijeti dobrovoljne priloge u hrani i higijenskim potrepštinama.