Profesorica Crnić-Grotić imat će vrlo složenu zadaću jer je Međunarodni sud pravde 2007. već odbacio tužbu BiH protiv Srbije za genocid. Službeno imenovanje očekuje se u idućih desetak dana
ZAGREB Hrvatska neće povući tužbu za genocid protiv Srbije podnijetu 1999. godine, a za koju se Međunarodni sud pravde u Haagu 2008. proglasio nadležnim. Vlada je o tome, neslužbeno doznajemo, donijela odluku, a dva su temeljna razloga što se odustalo od povlačenja, unatoč tome što se ta opcija razmatrala skoro dvije godine. Kao prvo, u Banskim dvorima zaključili su da uvjeti koje bi Srbija trebala ispuniti za povlačenje tužbe, a koje je uglavnom formulirala ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, ipak nisu dovoljni za tako krupan potez.
Problem nestalih
– Ne možete nekog tužiti za genocid, dakle najteže moguće kazneno djelo, a onda odustati od tužbe ako dobijete od njih informacije o nestalim osobama. To nije adekvatna kompenzacija i zato nastavljamo s našom tužbom, pa što bude, rekao vam je visoki izvor iz Vlade. Mogućnost povlačenja tužbe za genocid najavila je Vesna Pusić početkom prošle godine, bila je to jedna od njezinih prvih inicijativa nakon što je preuzela dužnost ministrice vanjskih poslova. Kao uvjete je, osim rješavanja pitanja 1.100 hrvatskih državljana nestalih tijekom Domovinskog rata, Srbiji postavila dogovor o povratku opljačkanih kulturnih dobara i o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine. Ipak, ključnim je smatran problem nestalih.
U hrvatskoj tužbi navodi se da je Srbija u razdoblju između 1991. i 1995. izravno kontrolirala postrojbe koje su na području Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije izvršile etničko čišćenje hrvatskih državljana, što je rezultiralo »velikim brojem prognanih, ubijenih, mučenih ili bespravno zatočenih«. Stoga je Hrvatska zatražila da joj Srbija, kao pravna sljednica Savezne Republike Jugoslavije, nadoknadi štetu učinjenu kršenjem međunarodnog prava, u iznosu koji procijeni Sud.
»Po prvi put su napravljeni ozbiljni koraci i pred nama su očito ozbiljni pomaci, što otvara prostor za razgovor o mogućem povlačenju tužbi za genocid. Kad ćemo se u pitanjima nestalih bitno pomaknuti s mjesta i približiti se rješenju, onda smo i blizu toga da možemo razgovarati po povlačenju tužbe«, izjavila je Vesna Pusić u travnju nakon zagrebačkog sastanka s Aleksandrom Vučićem, potpredsjednikom Vlade Srbije. Dva mjeseca kasnije ministrica je ponovila da se intenzivno radi na problemima koji su istaknuti kao uvjeti za povlačenje tužbe, a da bi »trebali jasnu sliku trebali imati u iduća dva mjeseca«.
Procesni rokovi
Drugi razlog za odluku da se nastavi s tužbom za genocid je proceduralne naravi. Naime, približili su se pojedini procesni rokovi. Već u listopadu Hrvatska i Srbija trebaju Međunarodnom sudu pravde dostaviti popis svojih svjedoka, a u prvoj polovici 2014. godine započet će njihovo saslušavanje pred Sudom. Stoga je Vlada odlučila i tko će Hrvatsku pravno zastupati u ovom procesu. Bit će to, neslužbeno doznajemo, Vesna Crnić-Grotić, profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci. Njezino službeno imenovanje očekuje se u idućih desetak dana.
Vesna Crnić-Grotić od 2006. godine vodi katedru Međunarodno pravo mora, a ranije je zajedno s Miomirom Matulovićem predavala predmet Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Od 1998. članica je i podpredsjednik Odbora stručnjaka Vijeća Europe za Povelju za regionalne i manjinske jezike. Vesna Crnić-Grotić kandidirala se prošle godine za sutkinju Europskog suda za ljudska prava, ali je Parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala Kseniju Turković. Njezina je zadaća vrlo zahtjevna, Međunarodni sud pravde je 2007. već odbacio tužbu za genocid koju je Bosna i Hercegovina uložila protiv Srbije jer su suci ocijenili da nema dovoljno dokaza da je genocid počinjen na cijelom teritoriju susjedne države. Konstatiran je genocid samo u Srebrenici, a zaključeno je da Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije spriječila taj pokolj Bošnjaka.
