Iako se procedura ponovnog pokretanja Imunološkog zavoda oduljila preko svake mjere, u veljači 2024. mogao bi se napokon, ako stvari budu išle po planu, potpisati ugovor o projektiranju i izgradnji postrojenja za proizvodnju zmijskog protuotrova, doznaje se u upravi Imunološkog zavoda. Pokušaj pokretanja projekta krenuo je loše.

Tri su natječaja, naime, dosad poništena, a činjenica da se partnera za gradnju nije uspjelo naći dulje od godine dana, bacila je sjenu na nadanja da bi plan revitalizacije IMZ-a doista mogao vratiti stari sjaj nekad uspješnoj tvornici imunoloških lijekova. Danas se u starim tvorničkim pogonima ne proizvodi ništa, okrenuli smo se uvozu, a krvna se plazma šalje na preradu u inozemne centre da bi se u obliku gotovih lijekova, imunoglobulina i albumina, vratila u hrvatske bolnice.

Valjane ponude

– Tri puta smo poništavali natječaj: prva dva puta jer ponuđači nisu ispunjavali sve propisane uvjete, a treći put na natječaj se nije javio nitko. Sad napokon imamo valjane ponude, nadam se da će to krenuti, ali ništa više neću prognozirati, oprezan je ravnatelj IMZ-a Vedran Čardžić. Rokovi koje je očekivao, a to je početak proizvodnje zmijskog protuotrova u drugom polugodištu 2024., neće se realizirati.

Objašnjavajući razloge zbog kojih se realizacija projekta toliko otegla, kaže kako »svaki poslovni subjekt ima svoju poslovnu strategiju i logiku te je razvidno da se pojedini elementi revitalizacije Imunološkog zavoda ne uklapaju u poslovnu strategiju potencijalnih izvođača«.

– Neovisno o tome, intenzivne aktivnosti ispitivanja tržišta rezultirale su pojavom poslovnih subjekata koji su prepoznali poslovnu priliku i iskazali interes za sudjelovanje u procesu revitalizacije Imunološkog zavoda, što nas čini realnim optimistima u pogledu uspješnog dovršetka projekata, poručuje Čardžić.

Nakon što završe pregovori, u slučaju pozitivnog ishoda slijedi ishođenje dozvola i potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljem.

– Očekivani termin potpisivanja ugovora, ukoliko budu ispunjene navedene pretpostavke, je veljača ili ožujak sljedeće godine. Budući da je predmet nabave »Projektiranje i izgradnja postrojenja za proizvodnju zmijskog antitoksina« koncipiran po principu »ključ u ruke«, očekivano trajanje cjelokupnog projekta je oko godinu dana od potpisivanja ugovora, veli ravnatelj IMZ-a. Zmijski bi se protuotrov, dakle, u najboljem slučaju mogao početi proizvoditi u proljeće 2025.

Tehnološko rješenje

Teren za pokretanje izgradnje pogona u Rugvici je spreman, a isto tako i idejno tehnološko rješenje i studija koja u prostor buduće tvornice smješta upravnu zgradu, pogon za proizvodnju zmijskog protuotrova, pogon za frakcionaciju plazme, pogon za proizvodnju virusnih cjepiva i popratne sadržaje.

U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, u IMZ-u pripremaju dokumentaciju za izgradnju i opremanje pogona za frakcioniranje krvne plazme, koji bi se trebao financirati iz EU fondova, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Objava poziva planira se u drugom kvartalu 2024. godine, dakle do ljeta.

Nakon što se provede natječaj, realizacija projekta – predviđa Čardžić – trajat će oko dvije godine od odabira izvođača, što znači da se na ponovnu preradu plazme u IMZ-u može u najboljem slučaju, ako ne bude novih zastoja, računati tek 2027. godine.

Istodobno, Hrvatska se Nacionalnim programom opskrbe lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme obvezala osigurati samodostatnost u proizvodnji krvne plazme te do kraja ove godine povećati količinu prikupljene plazme na 30.000 litara, a do 2026. godine utrostručiti njezinu proizvodnju, sa sadašnjih 22.000 na čak 60.000 litara godišnje.

– Količina prikupljene plazme u porastu je u odnosu na prethodno razdoblje, no to još uvijek nije dovoljno za dostizanje željene samodostatnosti. Upravo zbog toga, jedna od mjera predviđenih Nacionalnim programom je i prikupljanje plazme postupkom plazmafereze, kaže Čardžić. Riječ je o postupku u kojem se iz krvi darivatelja izdvaja samo plazma, a ostatak se vraća u organizam.

Iako dio europskih država plaća darivanje plazme, a i u Hrvatskoj se pojavila takva inicijativa, Čardžić smatra da opcija plaćanja darivatelja plazme kod nas nije moguća.

– Nacionalnim programom planira se povećati broj darivatelja plazme, regrutirati nove darivatelje izvorne plazme plazmaferezom, zadržati postojeće darivatelje pune krvi i privući ih da postanu i darivatelji plazme. Nacionalni program izrijekom predviđa prikupljanje plazmaferetske plazme na načelima dobrovoljnog neplaćenog davalaštva u transfuzijskim centrima i pod kontrolom transfuzijske službe davanjem istovjetnih pogodnosti darivateljima plazme kao i dobrovoljnim davateljima krvi, kako se ne bi ugrozila opskrba pacijenata krvnim pripravcima, ističe ravnatelj IMZ-a.

I Vijeće Europe, dodaje, potiče načelo samodostatnosti odnosno dobrovoljnih i neplaćenih donacija krvi, a i nova pravila EU-a koja uključuju niz jačih regulatornih mjera u području doniranja i osiguranja tvari ljudskog podrijetla zalažu se za neplaćeno davalaštvo plazme.