Foto: M. GRACIN
Financijska pismenost hrvatskih građana kreće se oko prosječne trojke, ali je bitno niža kod mlađih od 19 godina i starijih od 70, osobito s ruralnih područja i nižeg stupnja obrazovanja
Kako tjedan dana voditi financije kao odrasla osoba, projekt je poduke financijske pismenosti koju su prošli učenici šestog razreda zagrebačke OŠ Matija Gubec, jedne od 60-tak škola u Hrvatskoj koje učenike podučavaju u tome kako upravljati novcem. To je jedan od projekata za razvoj financijske pismenosti, financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda, koji su povodom Europskog tjedna novca predstavljeni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Tijekom projekta koji je osmislila profesorica matematike Marta Kvesić, a odvijao se na nastavi matematike paralelno s upoznavanjem negativnih brojeva, učenici su raspolagali određenim budžetom i vježbali kako pametno raspolagati novcem.
– Usput su nailazili na prepreke, recimo pokvarila im se veš-mašina, trebali su kupiti novu i ući u minus. Dobro su se snašli, bilo je simpatično kako djeca nikako nisu htjela ući u minus, već su htjeli prodati dijelove mašine i prati robu na ruke – prepričala nam je profesorica Kvesić.
Cilj je ipak bio naučiti nešto pa su morali ući u minus na bankovnom računu. “Trebali su razmišljati o tome da ne smiju preko granica, a morali su se uživjeti i u ulogu roditelja, imali su i dijete, kućnog ljubimca, morali su razmišljati i o prioritetima obitelji”, naglašava Kvesić.
Ministrica Divjak najavila je da će svaki od 6.000 učenika koliko ih ulazi u eksperimentalnu fazu reforme dobiti svoj tablet. Za eksperimentalnu primjenu kurikularne reforme u školama pripremaju se novi udžbenici i radni materijali, a ovako će se djeci omogućiti on-line pristup nastavnim sadržajima.
Velika većina škola ne bavi se financijskim opismenjavanjem učenika, iako bi to morao biti sastavni dio pripreme za život.
Ministrica Blaženka Divjak najavljuje da će to biti sastavni dio međupredmetne teme Poduzetništvo koja od jeseni ide u eksperimentalnu primjenu u školama, a od iduće školske godine u sve hrvatske škole.
– Krenut ćemo od prvog razreda osnovne škole, s računanjem, u višim razredima učit će se kako rasporediti budžet, planirati financijski projekt, kreirati manji proračun, a u srednjoj školi poduzetništvu, ulaganjima i rizicima – najavljuje Divjak.
Financijska pismenost hrvatskih građana kreće se oko prosječne trojke, ali je bitno niža kod mlađih od 19 godina i starijih od 70, osobito s ruralnih područja i nižeg stupnja obrazovanja.
Financijskim opismenjavanjem zadnjih se godina bave i financijske institucije poput HANFA-e ili HNB-a, gdje je neki oblik financijske edukacije u zadnje dvije godine prošlo oko 6.000 srednjoškolaca i studenata.
– To je dio građanske kulture, kulture osobne odgovornosti za savjesno i odgovorno postupanje u financijskim transakcijama. Ne može se uvijek kriviti država, važno je educirati se prije nego nastupe negativne posljedice – ističe viceguverner HNB-a, Bojan Fras.
Virovitičko-podravska županija prva je edukaciju iz financijske pismenosti uvela u sve srednje škole na svom području, a kroz naredne dvije godine projekt težak 1,4 milijuna kuna uključit će po 20 učenika slabijeg imovinskog stanja iz svake škole. Cilj je potaknuti djecu na odgovorno ponašanje i spriječiti probleme do kojih dolazi zbog nedovoljne financijske pismenosti.
>AUTOR<LJ.BRATONJA MARTINOVIĆ
