Kad imaš dosta novca iz doprinosa, mnogo je pravednije da se iz jedne vreće dijeli na solidaran način. Novac se tako može bolje rasporediti, jer ako financiraš zdravstvo iz džepa, uvijek nastradaju oni koji imaju mala primanja, kaže Samo Fakin
Dok zdravstvene vlasti u Hrvatskoj nastoje pridobiti što više građana koji će uplaćivati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, Slovenija se sprema krenuti suprotnim smjerom – potpunim ukidanjem te police. Razlog je u tome, objašnjava ministar zdravstva Slovenije, Samo Fakin, što je u situaciji gdje rastu prihodi od zdravstvenog doprinosa ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja pravednije i solidarnije rješenje. Istodobno, i Slovenija razmatra kako doći do dodatnih prihoda s drugih stavki da bi liste čekanja, koje su već sada daleko kraće od onih u Hrvatskoj, bile još manje. I slovenski je ministar zdravstva tako imao ideju da do novca za skraćenje lista čekanja dođe preko trošarina na cigarete, alkohol i luksuzne proizvode.– Dopunsko zdravstveno osiguranje u jednom trenutku bilo je dobro rješenje jer 1992. godine, kad smo ga uveli, nije bilo dovoljno novca iz privrede, odnosno iz zdravstvenog doprinosa. Kad imaš dosta novca iz doprinosa, mnogo je pravednije da se iz jedne vreće dijeli na solidaran način. Novac se tako može bolje rasporediti, jer ako financiraš zdravstvo iz džepa, uvijek nastradaju oni koji imaju mala primanja – ističe ministar Fakin.
Potrebna ravnoteža
Svoj naum o ukidanju dopunskog osiguranja, čija polica u Sloveniji iznosi 30 eura ili oko 225 kuna mjesečno, još nije realizirao. Povećali su se, kaže, drugi apetiti. – U zdravstvu je uvijek problem ravnoteža između želja o tome kolike bi trebale biti plaće, koliko bismo investicija morali realizirati i koliko sve to košta. Tu treba pronaći ravnotežu – smatra prvi čovjek slovenskog zdravstva.
Neovisno o tome hoće li ostati bez prihoda od dopunskog osiguranja, Slovenija je već sada daleko ispred Hrvatske po izdvajanju za zdravstvo. U susjednoj državi u taj se javni sektor ulaže oko tri milijarde eura godišnje, što odgovara hrvatskom zdravstvenom budžetu, ali se taj novac dijeli na bitno manji broj stanovnika. Tako Slovenija izdvaja oko 1.700 eura po stanovniku, a Hrvatska samo 750 eura.
Zahvaljujući tom novcu, Slovenija se danas uspješno obračunava s listama čekanja, i to po modelu koji je u Hrvatskoj svojedobno zagovarao i primijenio SDP-ov ministar Siniša Varga. Oni su, međutim, tu u puno povoljnijoj financijskoj situaciji. Liste čekanja Slovencima ne predstavljaju veliki problem, a na red za najtraženije pretrage, poput CT-a ili MR-a, na što se u nas čeka i godinama, dolaze brzo. Mogu to zahvaliti činjenici da njihova dijagnostika radi i popodne, pa i subotom i nedjeljom, a svaka pretraga bolnici se uredno plati. – Liste čekanja kod nas nisu veliki problem. Važno je podići produktivnost da bi se sve te pretrage odradile. Mislim da tu ima još prostora, – veli Fakin.
Nadstandard u zdravstvu
Zato su dali zeleno svjetlo za pojačanu dijagnostiku, te bolnicama za pretrage poput CT-a MR-a ili ultrazvuka plaćaju sve što je obavljeno. – Tako je i kod porođaja, kardiokirurgije, nemamo čekanja na bypass. Ove godine odlučili smo plaćati dodatnih 20 posto programa svima koji rade ambulantnu specijalistiku, sve s ciljem da skratimo liste čekanja. U to ulažemo sav dodatni novac koji raste zbog rasta BDP-a, a ustanove pritišćemo da rade više i platit ćemo im više – objašnjava ministar Fakin. Dok naš ministar zdravstva govori o nepotrebnim pretragama jer je 80 posto nalaza dijagnostike uredno, njegov slovenski kolega kaže kako problem nepotrebnih snimanja nitko ne može riješiti. – Da je neko snimanje bilo nepotrebno vidi se tek kad je pacijent pregledan – ističe.
Nadstandard u zdravstvu, koji se u Hrvatskoj najavljuje već godinama, Slovenija je uvela samo u pogledu smještaja ili izbora liječnika, ali ne i kvalitete liječenja. Tamo nisu skloni rješenju da pacijent doplaćuje za kvalitetniji kuk ili koljeno.– Možete doplatiti da budete sami u sobi, da prije dođete do specijalista ili da birate kojem ćete specijalistu na pregled, ali to nude samo privatni osiguravatelji i interes za takve usluge nije velik. Nadstandard staviti u osnovnu košaricu uvijek je opasno; pacijent treba dobiti sve ono što treba – uvjerava slovenski ministar zdravstva.
I u Sloveniji zdravstvene vlasti očekuju povećanje iznosa koji u sustav ulazi od prodaje duhanskih proizvoda.– Priča o cigaretama stalno je prisutna, između ministarstva zdravlja i ministarstva financija. U Sloveniji imamo velike trošarine, ali one su dio integralnog proračuna, a iz njega se ulaže 50 do 100 milijuna eura za investicije u zdravstvu – obašnjava Fakin.Zabrana pušenja u svim zatvorenim prostorima, uključujući i kafiće, u Sloveniji je odavno na snazi. Nažalost, unatoč tome broj pušača u susjednoj državi nije bitno smanjen, pa Kujundžićev slovenski kolega ističe kako »ima još prostora za povišenje cijena cigareta«.
