ZAGREB – Ako dođe do štrajka liječnika, bit će to četvrti takav štrajk u Hrvatskoj, prvi u kojem će zajedno s liječnicima iz bolničkog sustava sudjelovati primarna zdravstvena zaštita.

Dva velika štrajka liječnika, iz 2003. i 2013. godine, u vrijeme mandata koalicijskih vlada na čelu s Ivicom Račanom i Zoranom Milanovićem, pokrenuta su zbog nezadovoljstva visinom liječničkih plaća, trajala su više od mjesec dana i prekinuta su uvođenjem radne obveze. Treći, trodnevni štrajk, u vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera, u kojem se tražilo poštovanje strukovnog kolektivnog ugovora u isplati ugovorenih dodataka, dobio je sudsku zabranu.

Najugroženiji sektor

Primarna zdravstvena zaštita dosad se u takvim sindikalnim akcijama držala po strani, prepuštajući sindikalnu borbu kolegama iz bolničkog sektora, no sada je situacija takva da je upravo primarna zdravstvena zaštita postala najugroženiji dio zdravstvenog sektora.

Kako će funkcionirati štrajk u tom dijelu sustava zdravstva, ako do njega dođe, još uvijek nije definirano.

– Zakon propisuje način na koji se štrajk održava. Struka mora definirati koji poslovi se moraju odvijati u vrijeme štrajka, a što ne. Kako su do sada štrajkali samo bolnički liječnici, za njih su ti postoci već tada bili definirani, a za sustav primarne zdravstvene zaštite to moramo tek definirati, kaže dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a. Ovih će se dana, kaže, osnovati radna skupina koja će definirati poslove koji se moraju odrađivati u vrijeme štrajka.

– Na nama je da definiramo te poslove, a ministar to odobrava. Ako misli da nešto treba promijeniti, ima pravo intervenirati, tumači predstavnica obiteljskih liječnika.

– Sasvim sigurno ćemo se voditi klasičnim principom, da svi hitni, onkološki pacijenti i djeca budu zbrinuti. Još moramo vidjeti koji pacijenti ne smiju biti zakinuti za koje lijekove, primjerice pacijenti na inzulinu i drugi kronični bolesnici, a 20 posto ljudi u sustavu mora raditi, navodi Ban Toskić. Ističe da, isto kao ni u bolničkom sustavu, pacijenti neće biti ugroženi.

Zakonsko utemeljenje

Odluka o štrajku liječnika tek je donesena, a sad skupština Hrvatskog sindikata liječnika treba donijeti odluku o modalitetima štrajka, početku, vremenu trajanja… Ovisno o tome, definirat će se i funkcioniranje pojedinih dijelova sustava u vrijeme obustave rada.

Za razliku od prethodnih velikih štrajkova liječnika, koji su bili prekinuti uvođenjem radne obveze, ovaj put takav scenarij neće se ponoviti. Zadnji put, naime, radnu obvezu koju su liječnici dobili odlukom Vlade Zorana Milanovića ukinuo je Ustavni sud jer se Vlada pozvala na Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2006. godine, koji tada više nije bio na snazi. Sindikatima tako ostaje jedino da pronađu dobro zakonsko utemeljenje za svoj štrajk, jer ga u protivnom može zabraniti sud ako ocijeni da je štrajk nezakonit.

Važni su koeficijenti

Za razliku od prethodnih štrajkova liječnika, njihovi predstavnici ističu da ovaj put on nije vezan uz kolektivni ugovor ili kolektivno pregovaranje.

– U kolektivnim pregovorima dogovaraju se dodaci na plaće, uvjeti rada, slobodni dani, trajanje godišnjeg odmora, neke naknade… Štrajk koji smo najavili uopće nije vezan uz kolektivne pregovore. Ovo što tražimo, a to su koeficijenti, ne ovisi o kolektivnom pregovaranju, donosi ih Vlada uredbom, a već je ovaj mjesec imala jednu uredbu kojom su povećali neke koeficijente, ali ne doktorima, ističe Ban Toskić. Liječnici, kaže, imaju puno pravo izboriti nešto za sebe, i čudi je zašto bi to drugima u sustavu smetalo.

– Nikome se ništa ne uzima. Svatko ima pravo boriti se za sebe ako time ne oštećuje nekog drugog, odgovara drugim zdravstvenim sindikatima koji najavljuju da će prava koja isposluju liječnici tražiti i za sebe.