RIJEKA – Izmjene pravilnika o upisima u srednje škole koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pustilo u javno savjetovanje izazvale su oprečna mišljenja u prosvjetnim krugovima, a najveći prijepori javili su se oko ukidanja posebnih uvjeta za provođenje prijemnih ispita.

Naime, prođe li prijedlog Ministarstva, prijemne će ispite moći uvesti bilo koja škola. Takav prijedlog odgovor je Ministarstva na dugogodišnji problem hiperinflacije superodlikaša, međutim već prvog dana javne rasprave uz one koji podržavaju prijedlog te zagovaraju čak i obvezu prijemnih ispita prilikom upisa srednje škole, javili su se i oni koji smatraju da se radi o premalom koraku za poboljšanje objektivnosti i kvalitete upisa.

Predlažu se različita rješenja, pa i uvođenje male mature u osnovne škole, a da trenutni prijedlog Ministarstva neće riješiti poplavu superodlikaša smatra i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.

Štoviše, kako ističe u svojoj objavi, ovim se povećava mogućnost upisa preko reda.

Instant rješenje

– Uvođenje masovnih prijemnih ispita u srednje škole je instant rješenje koje se očito široko nekritički prihvaća. Razlog tome je što je previše ljudi u Hrvatskoj sklono raditi ono što je lako, pa svako instant rješenje padne na plodno tlo. Razlog ovom potezu je »poplava superodlikaša« u osnovnoj školi. Problem je stvaran i štetan.

Dugoročno i jedino smisleno rješenje je sustavna edukacija nastavnika da se kriterijski ocjenjuje temeljem planiranih ishoda iz kurikuluma, te sustavni rad s roditeljima i učenicima da razumiju kriterije i prihvate pošten odnos prema radu i znanju. Tako je to započeto i planirano u kurikularnoj reformi Škola za život. Ali, da, to je teško, zahtijeva vrijeme i napor i koordinaciju od strane Ministarstva, nastavnika, roditelja, učenika, škola, agencija, ističe Divjak.

Kao problem Divjak vidi činjenicu da će škole same raditi prijemne ispite pa nema ujednačenih standarda, a i postavlja se pitanje tko je u svakoj školi educiran za izradu testova, a mišljenja je i da se otvara novo tržište instrukcija i priprema za prijemne ispite za srednje škole, kakve već postoje za državnu maturu. Divjak smatra da će to dodatno pojačati jaz među onima koji si mogu priuštiti takve pripreme i onih koji nemaju novca za to.

– Mogućnost upisa preko reda se povećava, jer se ne zna tko će u svakoj školi kontrolirati postupak, testove, ispravljanje, tajnost. Podsjetimo se da je baš državna matura snažan antikorupcijski alat za upise na fakultete i treba se sjetiti kako je to bilo prije uvođenja mature. Učenici se kod upisa izlažu dodatnom stresu koji pored normalnog stresa pred ispit, ima i veliku nesigurnost jer ne znaju što će biti na takvom prijemnom ispitu, kako će se ispravljati, a posljedice su dalekosežne, upozorava Divjak.

Ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića Henry Ponte iznosi pak da prijemni ispiti u manjim sredinama s manjim brojem učenika nemaju previše smisla.

– Uvođenje prijemnih ispita može biti opravdano u većim sredinama poput Zagreba, gdje postoji velika navala odlikaša. Uostalom, u Zagrebu neke škole već imaju takvu praksu. Međutim, tamo gdje škole vape za učenicima i gdje nema djece, prijemni ispit neće imati smisla.

Djeca će ostati ispod crte s neupisanom željenom školom, a škole će ostati s nepopunjenim mjestima, navodi Ponte. Dodajući kako same ocjene iz osnovne škole nisu mjerilo znanja, kaže i da se djeca mijenjaju prilikom prelaska u srednjoškolski sustav te se neki snađu bolje, a neki lošije, neovisno o ranijem uspjehu.

Poplava odlikaša

S činjenicom da prijedlog Ministarstva neće riješiti pojavu superodlikaša, slaže se i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, koji kaže da se radi o kozmetičkoj intervenciji.

– Kad ništa ne radiš, onda uvedeš nešto ovako na dobrovoljnoj bazi da pokažeš kako jako puno radiš. Ovo je nalaženje rješenja da se nešto mijenja, ali da sve ostane isto. Poplava superodlikaša je ozbiljan problem koji ovaj pravilnik ne može riješiti, a jedino što je dobro je da se uviđa problem. Međutim, nikakve promjene, a osobito ne ovakve, ne donose se usred školske godine. Pravilnik kasni šest do sedam mjeseci, a ovo je kao da se u sedamdesetoj minuti nogometne utakmice mijenjanju pravila igre, upozorava Stipić.

Ono što kao moguće rješenje za problem hiperinflacije superodlikaša i pravedniji pristup upisu u srednju školu Stipić vidi, su nacionalni ispiti.

– Mi od toga bježimo kao vrag od tamjana. Provedba nacionalnih ispita na kraju osnovnoškolskog obrazovanja omogućila bi svim učenicima jednake uvjete upisa. To bi bila objektivna provjera znanja, pod uvjetom da ti ispiti budu presudni za upis, a ne ocjene. Ti objektivni pokazatelji pokazali bi i što u školama ne valja, jer svi znamo da petica u jednoj i u drugoj školi nisu isto, navodi Stipić.