Godišnje oko 800 tisuća Čeha ljetuje u Hrvatskoj, četvrti su po broju dolazaka i noćenja, a ove su godine velika uzdanica za oporavak hrvatskog turizma. Ili možda nisu. Odgovore tražimo od, vjerojatno za to najkompetentnijeg čovjeka, Davora Krtalića, Hrvata, vlasnika turističke agencije »Davor Krtalič – Dalmatinac«, koji je 2007. godine u Češkoj otvorio turističku agenciju i veliki broj Čeha i Slovaka u Hrvatsku dođe upravom posredstvom njegove agencije.

– Moji klijenti su većinom Česi i Slovaci, a prodaja rezervacija je on-line, što znači nema direktnog kontakta s klijentima. S jeseni 2019. godine započela je prodaja, a išlo je to da kažem nekim normalnim tempom. Početkom ove godine, kad je počela zaraza koronavirusom, zemlje su počele zatvarati granice, pa tako i Češka. Zabranjeno je putovanje, pa je i prodaja rezervacija stala. Neke zemlje su dale informacije da neće dozvoliti da im državljani tijekom ljeta odlaze na odmor u druge zemlje, čime bi ograničile iznos novca iz svojih zemalja. To se već mijenja i dobro je da je tako.

​Aktivni gosti

Što je s vašim klijentima, kakav je interes za Hrvatsku?

– Polovina mojih klijenata me kontaktirala i uzela novac nazad, znači otkazali su rezervacije, a druga polovica ostavila je mogućnost u smislu »pričekajmo, možda krene na bolje«. Sad s ovima što još nisu otkazali imam novi problem. Obitelj s dvoje djece koja je prošle godine platila smještaj 80 eura, ove godine ne pristaje na takvu cijenu. Ekonomski gledano, ponuda i potražnja diktiraju cijene.

Jesu li u Hrvatskoj spremni spuštati cijene, kakva su vam iskustva?

– Ne znam za hotele, ali privatni smještaj mislim da je spreman spustiti cijene kako bi dobio gosta.

Ide li onda nabolje s rezervacijama?

– Ovaj tjedan je prilično življi, imam dosta upita za smještaj zahvaljujući dobrim vijestima iz Hrvatske da nema novih zaraženih što daje nadu da će sve krenuti na bolje. Mnogi Česi kažu da im je Hrvatska druga domovina. Vole i naglasiti da su nas pomagali u vrijeme i poslije rata. Vrlo su osjetljivi na neke uvrede što im prišiju Hrvati.

Mislite na ono da malo troše?

– Česi su dobri potrošači, iako to u Hrvatskoj ne priznaju iz razloga što manji broj Čeha odlazi po skupim restoranima. Aktivni su, rado idu na izlete, žele sve upoznati. Čeh kupi pizzu i pivo, a za ostatak novca ide na izlet. Treba imati na umu da se odlazak na izlet plaća, isto tako parkiralište, ulaznice… Kad se sve zbroji, troši približno kao i gosti iz drugih zemalja. U Hrvatskoj kupe suvenire, rakiju, vino, ali i marmelade koje hvale. Vrlo su štedljivi i racionalni, ovdje se kaže: »škoda penz«, što znači troši racionalno. O Česima se u Hrvatskoj malo piše, a treba znati da su Česi vrlo aktivni. Od ponedjeljka do petka se radi, a vikend je za izlete. Radnim danom na ulicama se skoro ne može vidjeti nikoga, tu nema večernjih šetnji kao u Hrvatskoj. Cijele obitelji vikendom bez obzira na vrijeme, nije važno gdje, ali odu samo da nisu doma, pješice ili biciklima, oko jezera, rijeka, planina … Takvi su i kod nas na moru. Gost s rezervacijom smještaja u Baškoj Vodi će za vrijeme svog boravka otići na izlete na Brač, Hvar, Biokovo, u Omiš, na Cetinu, u Split, Trogir, a u povratku se većina zaustavi na Plitvičkim jezerima. Na more odlaze i u grupama, aerobik i biciklizam su jako popularni, ali i svi drugi sportovi, posebno planinarenje i ronjenje. Uz to treba naglasiti da su vrlo ljubazni i skromni. Ovdje je malo vjernika, ovdje se vjeruje u rad i korunu. Vole zabave i dosta su veseli. Velik postotak ih se razvodi, a poslije žive kao partneri, malo ih stupa u drugi brak. Preferiraju aktivni odmor, nisu ljubitelji cjelodnevnog izležavanja na plažama i sjedenja na balkonima, terasama. Većinom su turnusi od subote do subote. Tako rade mnoge agencije što dovoze goste autobusima u Hrvatsku. Moji gosti putuju osobnim automobilima, a veliki postotak je onih što jedan tjedan borave u jednom, a drugi tjedan u drugom mjestu.

​Što bliže, to traženije

Može li se reći da su Česi ove godine glavna uzdanica u oporavak hrvatskog turizma?

– Oni su to bili u ratnim i poslijeratnim godinama, tako se može očekivati i sada. Ali, Hrvatska ovaj put ne smije iznevjeriti njihovo povjerenje. Brzo je bio zaboravljen njihov dolazak, a sve se okrenulo na priče o bogatim njemačkim turistima. Osobno mislim da će Hrvatska imati uspješnu sezonu, ne kao prošle godine ali će ostvariti dobar rezultat. Za to ima velike prednosti, čisto more i prirodu, ljubaznost domaćina. U ovoj situaciji velika prednost je što je zaustavila širenje virusa, napravila je dobru organizaciju što je dovodi u priliku da cijela Europa upre prstom i kaže »vidite primjer Hrvatske kako se uspješno bori za zdravlje naroda«. Ako uspije i tijekom ljeta zadržati ovakav trend, mislim na broj novozaraženih, Hrvatska može očekivati po prvi put u povijesti dobru posezonu.

Tu mislite i na doprinos čeških turista?

– Hrvatska otvara turističku sezonu, ali mora biti vrlo oprezna, jer u situaciji da se negdje pojavi virus, svi će pobjeći a novi gosti će izbjegavati tu destinaciju. Sve su oči uprte na situaciju oko virusa. U slučaju da se negdje i pojavi zaraza nije dobro od toga praviti senzaciju, to će samo nanijeti štetu. Od danas su otvorene češke granice, ali ne u potpunosti. Otvorene su za Čehe koji žive i rade izvan Češke, Slovake i Mađare. Česi koji su otišli na odmor izvan Češke, moraju pri povratku imati potvrdu ne stariju od četiri dana da nisu zaraženi. Ako nemaju potvrdu, idu u karantenu 14 dana. Pretpostavka je da će se ove zabrane postupno smanjivati, što ovisi o situaciji širenja ili zaustavljanja širenja virusa.

Kad onda možemo očekivati najveći dolazak Čeha ove godine? Mi bismo voljeli masovni.

– Masovni dolazak na more se još ne može očekivati, naime, škola završava krajem lipnja, pa mnogi čekaju da s djecom idu na odmor.

Koje hrvatske lokacije i regije Česi preferiraju?

– Zanimljivo je da ih dosta pita smještaj što bliže, preferiraju Istru i Kvarner, sjevernu Dalmaciju, ali ne južno od Zadra. To je razumljivo, iz opreza da nešto krene loše da mogu što prije nazad kući.

Koja bi ove godine mogla biti najveća konkurencija Hrvatskoj za češke turiste?

– Sve turističke zemlje se bore da pridobiju goste. Po svjetskim analizama turizam je najjača industrija na svijetu. Koliko i kako će Hrvatska privući gosta ove godine ovisi o razvoju situacije s koronavirusom. A za dalje mora imati više sluha, osluškivati i kopirati što konkurenti rade i kakvu ponudu imaju. Pričanje »imali smo toliko noćenja, trebalo bi produžiti pred i posezonu« je stara kao i Isusov magarac. Treba učiniti konkretan korak. ​HTZ-ov glavni adut u turizmu, hoteli zatvaraju vrata već od 15. rujna. A kad ih otvaraju? Po mom mišljenju, produženje pred i posezone je vrlo teško ostvariti iz jasnog razloga što škole završavaju 30. lipnja, a počinju 1. rujna. U Hrvatsku veliki broj čeških gosta dolazi s djecom. Za pred i posezonu treba se potruditi da dolaze stariji gosti, a Hrvatska ima uvjete za takve goste. Ja sam slao goste na branje maslina, pa to je za ne vjerovati, nemate gdje uplatiti boravišnu pristojbu, sve zatvoreno… Ako se granice potpuno otvore i avioprijevoznici vrate u redovno poslovanje, Hrvatskoj su najveći konkurenti Grčka i Turska.
Hrvatska je za Čehe blizu i to je za one koji putuju automobilom prva destinacija. Ali, napominjem da ima po novinama natpisa kako je odmor u Hrvatskoj monoton bez velikih aktivnosti i događanja. Cilj odmora nije samo izležavanje na plaži i sjedenje u restoranima, Čeh želi aktivni odmor.

Možete li u grubo prognozirati koliko bi ove godine Čeha moglo ljetovati u Hrvatskoj?

– Teško pitanje. U ovoj situaciji sve prognoze počinju uzročnom rečenicom – »ako«. Tako ću reći, ako se zaustavi virus, a granice se potpuno otvore, Hrvatska može očekivati približan broj čeških turista kao i prošle godine. No, to je osobno mišljenje i dajem ga s rezervom zbog onog »ako«.

​Informacije najbitnije

Što vas klijenti najviše pitaju za Hrvatsku?

– Pitaju me za uvjete ulaska u Hrvatsku. Informacije moraju biti potpune i jasne, nije dobro ishitreno davati obavijesti, a pogotovo nije dobro ako informacija nije potpuna, ako ima nekakvu nedorečenost. To stvara zbunjenost kod gosta. MUP je prije nekoliko dana na svojim stranicama objavio kakvi su uvjeti ulaska u Hrvatsku, kao i česta pitanja. Dosta klijenata me pitalo kako na plažama mora biti udaljenost ručnika od ručnika 1,5 metra? Čovjek sa ženom spava u istom krevetu, s djecom boravi u kući, a na plaži treba razmak, to nema logičnost. Pitali su me što u slučaju bolesti. Što u slučaju da gost dobije simptome koronavirusa, vraća se kući, ostaje u samoizolaciji, ide u karantenu, bolnicu? Tko snosi troškove liječenja? Što u slučaju da neko od gostiju iz iste kuće ima simptome koronavirusa? Koliko su sigurni da vlasnici smještaja nisu zaraženi? Kako u malim mjestima gdje je jedna trgovina, koliko će se dugo čekati u redu za kupovinu? Prolazak kroz Austriju i Sloveniju bez zaustavljanja, što ako se mora u toalet, kupiti gorivo, pokvari se auto, dogodi se sudar? Moji gosti dolaze s voucherom, na kojem su jasno napisana imena svih osoba s datumom rođenja i adresom, adresa i kontakti na vlasnika smještaja, s pečatom i kontaktom agencije. Uz to imaju napisanu jasnu trasu do adrese smještaja. Svi imaju zdrastveno osiguranje, a prije putovanja uplate i dopunsko osiguranje za slučaj bolesti, nesreće. Sad čitam da je još potrebna potvrda za smještaj.​
​Treba imati na umu da će gosti po povratku, svoje utiske s odmora prenositi svima koje poznaju, a često se oglase u novinama. Isto tako, iz Europe doputuju novinari da vide i naprave reportaže, a da nitko i ne zna da su tu došli. Iz svog iskustva govorim, Hrvatsku i hrvatski turizam najbolje reklamiraju same agencije koje obavljaju prodaju smještaja. To je njihov posao, da ostvare svoju prodaju jasno je da moraju raditi reklamu.

Niste baš zadovoljni Hrvatskom turističkom zajednicom?

– HTZ ima jasan program, može se pročitati na njihovim stranicama. Nije jasno, ako naglašavaju promidžbu turizma, obavljaju opću i turističku informativnu djelatnost, da ne reagiraju na upite potencijalnih gostiju. To stvara ružnu sliku, a mene su često klijenti pitali zašto je to tako. Ja bih zapitao gospodina ministra Garija Cappellija – ako HTZ ignorira upit, mislite li da će taj gost doći na odmor ili ne ili je Vama to svejedno? Znate li Vi, gospodine ministre, što znači ignorirati? U prijevodu – nepoželjan si.
Piše da HTZ objedinjuje sveukupnu turističku ponudu Republike Hrvatske. Koliko mogu pročitati, spominju hotele, kampove i nautički turizam, a privatne iznajmljivače tek usput spomenu. Tabelarni pregled noćenja po zemljama potreban je za statistike, ali nikako nije dobro neke goste favorizirati, a neke tek tako usput spomenuti. Iz osobnog iskustva, mogu dati samo jedan pozitivan primjer direktora TZ Baška Voda, gospodina Antu Jurišića, koji je meni na svako pitanje odgovorio. Prije nekoliko dana sam pročitao da je gospodin Jurišić odlučio testirati iznajmljivače da gosti budu sigurni da vlasnici smještaja nemaju simptome virusa. Vrlo pozitivna vijest. Također, HTZ bi trebao na brošurama i plakatima uz: »Welcome«, »Willkommen«, »Benvenuti« napisati i »Vítáme Vás«. To bi izmamilo osmjeh na licu Čeha.

Nadamo se da se dobre vijesti daleko čuju.

– A loše još dalje. Vrlo je ružno odjeknula vijest o novom zakonu u prometu kad je pisalo da će velikim kaznama turisti puniti hrvatski proračun. Danas je razvijena tehnologija, informacije se brzo šire i treba s nekim izjavama biti oprezniji. Nemojte misliti da ono što se piše i govori u Hrvatskoj druge zemlje ne prate, posebice ako se nešto tiče gostiju.