U Hrvatskoj ima približno 1.000 ljudi čije osobno financijsko bogatstvo premašuje 20 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva ne doseže 250 tisuća dolara, pokazuje Globalno izvješće o bogatstvu u 2023., koje je u utorak objavio Boston Consulting Group (BCG).

Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG je koristio podatke temeljene na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivene od središnjih i poslovnih banaka. Ti podaci pokazuju kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4.100 građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara.

Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto te je dosegnulo približno sto milijardi dolara, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od otprilike 5,9 posto.

Iz BCG-a pritom napominju da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, odnosno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine. Vrijednost realne imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula otprilike 200 milijardi dolara, podaci su koje je prikupio BCG.

Raspodjela financijskog bogatstva

“Raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj pokazuje puno zdraviju i eglitarnu sliku, jer oko 75 posto ukupnog financijskog bogatstva posjeduju oni s manje od 250 tisuća dolara, dok je to na globalnoj razini tek 32 posto, a ultrabogati ljudi, koji raspolažu s više od 20 milijuna dolara financijskog bogatstva, posjeduju svega 6 posto ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj za razliku od više od 20 posto u svijetu,” rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner BCG-a.

Dodao je i da se Hrvatska ističe i visokim udjelom financijskog bogatstva u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29 posto u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9 posto). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50 posto ukupnog bogatstva hrvatskog naroda, iznad istočnoeuropskog (46 posto) i svjetskog (30 posto) broja. “U okruženju visoke inflacije to bi moglo rezultirati gubicima stvarne vrijednosti osobnog bogatstva”, napominje Čorak.

Globalno financijsko bogatstvo lani smanjeno 4 posto

Na globalnoj razini, pak, financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. je palo za četiri posto u odnosu na 2021., na 255 bilijuna dolara, smanjivši se po prvi put u 15 godina, uslijed inflacije i rasta kamatnih stopa te loših rezultata na tržištima kapitala zbog geopolitičkih neizvjesnosti izazvanih ratom u Ukrajini.

Ipak, navode iz BCG-a, očekuje se da će taj pad biti kratkotrajan, pa se tako do kraja godine očekuje rast tog bogatstva za pet posto, na 267 bilijuna dolara.

No, globalno je proasla vrijednost realne imovine, koja uključuje nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, za 5,5 posto na 261 bilijun dolara. Stoga je ukupno apsolutno globalno bogatstvo poraslo lani jedan posto, na 516 trilijuna dolara, navode iz BCG-a.