Do kraja mjeseca bit će gotova edukacija medicinskog osoblja i priprema tehničkih uvjeta za početak rada Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), a 30. ožujka – najavljuju iz ravnateljstva Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) – u akcije spašavanja poletjet će prvi helikopteri HHMS-a. U tijeku je obuka 100-tinjak medicinskih radnika koji će pružati prvu pomoć u timovima HHMS-a s bazom u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a radi se na uspostavi mreže helidroma koji će prihvaćati stradale ili bolesne kojima je potrebno hitno zbrinjavanje.

Edukacija timova

Na edukaciji je i 30 liječnika te prvostupnika sestrinstva koji će biti dio riječkog tima HHMS-a. Oni imaju višegodišnje iskustvo rada u djelatnosti hitne medicine i educirani su o standardiziranim medicinskim postupcima pružanja hitne medicinske skrbi, a tijekom edukacije kroz pet modula usvojit će nova, specifična znanja o radu u helikopteru. Tim edukacijama unaprijedit će se profesionalna kompetentnost formiranih timova HHMS-a i kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi, poručuju iz HZHM-a.

Istodobno, u dijelu javnosti prisutno je nezadovoljstvo modelom koji se upravo uspostavlja, a dovest će – kako tvrde – u pitanje jednaku dostupnost zdravstvenih usluga. Miljenko Bura, bivši pomoćnik ministra zdravstva koji je vodio pilot-projekt HHMS-a 2015. godine, najavljuje ustavnu tužbu zbog dovođenja dobrog dijela građana u podređeni položaj u idućih sedam godina, a uz to pokreće peticiju za povećanje broja helikoptera za najmanje dvije dodatne letjelice i za 24-satnu pokrivenost čitavog područja Hrvatske, jer u kontinentalnoj Hrvatskoj prema sadašnjem modelu helikopteri neće polijetati noću. Projekt težak 62,5 milijuna eura preskup je, tvrdi Bura, da bi se dopustilo toliko manjkavosti.

Bura proziva ministra Beroša zbog lošeg odabira konzultanata za projekt HHMS-a, jer da su ga – kaže – vodili on i dr. Domagoj Schunk koji se uvođenjem HHMS-a bavi već 20 godina, ne bi se dogodilo da helikopterske baze svojim položajem ne pokrivaju značajan dio teritorija Hrvatske ili da najveći dio autoceste kroz Slavoniju, od Nove Gradiške do Slavonskog Broda, te dio prema Požegi i Virovitici, nema adekvatnu helikoptersku pokrivenost u okviru »zlatnog sata«. Istodobno, nabraja Bura, bez ikakve pokrivenosti HHMS-om ostaje cijela Zadarska županija, veći dio Šibensko-kninske, ali i pola Ličko-senjske županije, redom područja s dosta otoka, slabom naseljenošću i starijim stanovništvom. Svi će oni, kaže, u Lici, Zagori i na otocima ostati bez Ustavom zajamčene jednake dostupnosti zdravstvenih usluga, a ista sudbina zadesit će i dio Međimurja. Nedopustivo je da helikopteri iz Zagreba i Osijeka neće letjeti noću, kao da baš na tom dijelu promet i svi rizici srčanog i moždanog udara, kao i u prometu, prestaju sa sumrakom, poručuje Bura.

Zlatni sat

– Ministar Beroš odbio je pomoć stručnjaka. To su radile njegove službe, očito nekompetentne, imao je samo konzultanta za tehnička pitanja, ali ne i za medicinska. Izričito su odbili naš angažman, a nisu nas nadomjestili adekvatnim stručnjacima. Sve to stavlja velik teret na Beroša, koji je imao četiri godine mandata, imao je iskustva i rezultate pilot-projekta, ali i još tri studije, a nije slijedio ništa od toga. Zbog toga će brojni ljudi nepotrebno stradavati, tvrdi Bura. »Hrvatska mora imati ravnomjernu pokrivenost HMS-om jer je to nivo zdravstvene zaštite koju trebaju imati svi građani, i na otocima, u ruralnim područjima, u većim gradovima. To nije napravljeno, vidjet ćemo kako će Ustavni sud to ocijeniti«, ističe.

Dok ministar Beroš tvrdi da je pokrivenost čitavog teritorija Hrvatske HHMS-om osigurana, kao i kriterij tzv. »zlatnog sata« koji omogućuje optimalno vrijeme zbrinjavanja pacijenata, Bura odgovara da je takva slika – lažna.

– Zna se što je adekvatna pokrivenost. To je radijus do 80 kilometara, zona koja se pokriva u okviru zlatnog sata. Možete vi staviti domet 200 kilometara, ali nećete slati helikoptere na takve intervencije jer to nije racionalno. Dok bi tim HHMS-a odradio jednu takvu intervenciju, na području od 80 kilometara u zlatnom satu odradio bi tri ili četiri intervencije. To nisu naša pravila, nego međunarodna, i zbog toga se vidi da nitko od ozbiljnih konzultanata s iskustvom nije ovdje sudjelovao, veli Bura. »A to što ministar pokazuje puno veći obuhvat HHMS-a, gdje govori o 80 milja, to je nešto što bi on trebao razlučiti. Milje i kilometri nisu isto. Ako on to ne razumije, ja mu tu ne mogu pomoći«, zaključuje.

Podršku inicijativi daje Ivica Belina, predsjednik KUZ-a, koji se protivi tome da dio teritorija Hrvatske ostane nepokriven HHMS-om. »Također nije poznato zašto je predviđeno da HHMS djeluje samo danju, kad u europskim zemljama to nije slučaj«, ističe.