Presuda iz Strasbourga: Zbog sporih sudova Hrvatska plaća borbu za skrbništvo

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Nešto manje od 10 tisuća eura Hrvatska će platiti Amerikancu zbog povrede »prava na obiteljski život«. Njemu je žena pobjegla u Hrvatsku s djetetom i tu pokrenula brakorazvodnu parnicu

ZAGREB Mučnu borbu supružnika za skrbništvo nad sinom platit će Hrvatska! I to nešto manje od deset tisuća eura. Tolika je odšteta dosuđena 47-godišnjem M. A., Amerikancu porijeklom iz BiH, kojem je Hrvatska, prema presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu povrijedila »pravo na obiteljski život«.

Učinili su to hrvatski sudovi jer su predugo, suprotno Haškoj konvenciji o građansko-pravnim aspektima otmice djece, vodili postupke u kojima je 47-godišnjak tražio pravo da ponovno bude sa svojim sinom nakon što ga je supruga zajedno s djetetom napustila u ljeto 2011. godine.

  Ovaj slučaj započeo je u srpnju 2008. godine u Sarajevu gdje je Amerikanac oženio Hrvaticu. U studenome te godine rodio im se sinčić, a šest mjeseci kasnije žena se i preselila k mužu u SAD.   Kada je u kolovozu 2011. godine sa sinom posjetila Hrvatsku odlučila je da se više neće vraćati u Ameriku. Suprugu je poslala e-mail kojim ga je obavijestila da ostaje u Hrvatskoj i da će pokrenuti brakorazvodnu parnicu.    

Odbila povratak

Već početkom rujna Amerikančev odvjetnik poslao je tadašnjem hrvatskom Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi dopis u kojem se pozvao na Hašku konvenciju o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece, te zatražio da stupi u kontakt sa suprugom njegovog klijeta ne bi li se zajedno s djetetom vratila u SAD. Tom dopisu slijedio je i službeni zahtjev američkih vlasti temeljem ove Haške konvencije.

  No, 26. rujna 2011. godine u razgovoru s predstavnicima nadležnog centra za socijalnu skrb žena je izjavila kako se nema namjeru vraćati u SAD budući da ju je muž psihički zlostavljao.

  – Ne protivim se njegovim kontaktima sa sinom, no želim da svi ti kontakti budu nadzirani od strane nadležnih djelatnika centra za socijalnu skrb, rekla je tada žena.   Nekoliko dana kasnije Ministarstvu je stigao i službeni zahtjev iz SAD-a za postupanjem sukladno Haškoj konvenciji, koji je 13. listopada 2011. godine proslijeđen Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.   Taj je sud postupak započeo 24. listopada kada je od centra za socijalnu skrb zatražena procjena socijalne i financijske situacije Amerikančeve supruge, kao i provjera razloga zbog kojih je dijete dovela u Hrvatsku. Socijalni radnici trebali su provjeriti i djetetovo psihofizičko stanje, te moguće posljedice što bih ih po njegovo mentalno zdravlje imao povratak u SAD. Istovremeno je sud zatražio od majke da vrati dijete ocu.   Ona je to u dogovoru 15. studenoga odbila, usprotivivši se povratku u SAD. Navela je kako joj muž nije ograničio boravak u Hrvatskoj.     

S većinom u sudskom vijeću koja je donijela ovu presudu nije se složio ruski sudac Dmitry Dedov. U svom izdvojenom mišljenju obrušio se na kolege prozvavši ih što su tako olako u ovom slučaju primijenili Hašku konvenciju. Ona ne osigurava ravnotežu u zaštiti prava oba roditelja i automatski »povrijeđenog« partnera stavlja u privilegirani položaj, dok drugog partnera tretira kao otmičara. To nije pravedno, smatra sudac Dedov podsjećajući kako oba roditelja imaju pravo na skrbništvo nad djetetom. Na razdvajanje se ne može gledati kao na nezakonito odvođenje, dodaje Dedov.

Pravna bitka

Uslijedila je iscrpljujuća pravna bitka, brojne tužbe i žalbe, vještačenja, paralelni procesi, od kojih neki još uvijek nisu okončani u Hrvatskoj. Ustavni sud RH, naime, još uvijek razmatra Amerikančevu tužbu dok je ostale postupke izgubio.

Pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda iz listopada 2014. godine utvrđeno je kako majka nije imala pravo odvesti sina iz SAD-a u Hrvatsku, no djetetov povratak ocu nije moguć budući da nema jamstva da će majka tamo pronaći smještaj i posao. Duže razdvajanje od majke imalo bi pak posljedice za djetetovo psihičko zdravlje i razvoj.

  – Haška konvencija o međunarodno-pravnim aspektima otmice djece nalaže sudovima da takve slučajeve rješavaju unutar šest tjedana, a hrvatski sudovi postupali su tri godine, 151 tjedan predugo, utvrdilo je vijeće suda u Strasbourgu proglasivši Hrvatsku krivom za kršenje Amerikančevog prava na obiteljski život.