Investicije u zdravstvenu infrastrukturu u odnosu na prvotni plan smanjenje su za čak 15 posto, odnosno odrezano je 79 milijuna kuna. Srezana je trećina novca, od predviđenih, skromnih devet milijuna kuna za kapitalne investicije u osnovnim školama
ZAGREB Da je u cijeloj Europi, uz građane koji su izgubili posao, a često i domove, najveći gubitnik dugogodišnje krize javni servis, a ne oni koji su proizveli državu jasno je već godinama. Dok su gubici i rizične investicije banaka u članicama Europske unije sanirane javnim novcem iz proračuna, štednja je značila manje sredstava za škole, bolnice, ustanove za socijalnu skrb. Iako su Šveđani sadašnjem premijeru dva puta dali povjerenje jer je očuvao javne financije i osigurao gospodarski rast, pred ovogodišnje izbore švedski premijer Fredrik Reinfeldt gubi povjerenje jer su birači u toj zemlji zaključili da je smanjenje poreznih stopa, koje su Švedskoj bile najveće u svijetu, ugrozilo ono zbog čega država postoji – javne usluge. Šveđani su posebice zabrinuti zbog pada ulaganja u infrastrukturu, školstvo i zdravstvo. Već sada štednja utječe na uspjehe švedskih učenika, kako prenose tamošnji mediji, a građani se brinu i za to kakve će posljedice za koju godinu sadašnje smanjenje imati na infrastrukturu u obrazovanju i zdravstvu.
Rebalans proračuna u Hrvatskoj koji je danas prihvaćen u Saboru pokazuje da su u smanjenju potrošnje, nakon pet godina polaganog »rezuckanja«, dodatno stradali baš ti projekti, odnosno infrastruktura koja bi trebala služiti svim građanima. Tako su investicije u zdravstvenu infrastrukturu u rebalansu u odnosu na prvotni plan smanjenje za čak 15 posto, odnosno odrezano je čak 79 milijuna kuna, pa će se u ovoj godini, ako ne bude dodatnog smanjenja u novom rebalansu, na bolnice i domove zdravlja u Hrvatskoj potrošiti 462 milijuna kuna. Samo prije nekoliko godina ta je stavka u proračunu bila i dvostruko veća. Prvotnije plan Ministarstva zdravlja bio da na hitne intervencije na zgradama potroši 55 milijuna kuna, no u rebalansu je taj iznos umanjen za devet milijuna kuna. Ne bi to bilo tako strašno da svaki dan u nekoj Hrvatskoj bolnici život pacijenta, uz bolesti, ne ugrožava strop koji se raspada.
Uz kapitalne investicije u osnovnim školama, u proračunu je do rebalansa, stajala brojka od samo devet milijuna kuna, ali je i ona srezana za trećinu. Ni učenici u obrtničko-tehničkoj školi u Splitu neće lako do nove dvorane, jer više nema ni tih sredstva, a nije bilo milosti ni za dvoranu u Rovinju, učenički dom u Bjelovaru, obrtničku školu u Sisku, koje su u rebalansu izgubile po milijun kuna, gotovo sva sredstva koja im je država trebala dati za obnovu i izgradnju. Od osam do 15 posto srezana su i sva sredstva za smještaj i prehranu studenata na četiri sveučilišta, u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i ukupan je iznos tih ušteda oko 20 milijuna kuna.
Da je država u svojoj štednji pravedna, te da nije smanjila samo »luksuz« pacijentima, učenicima i studentima, pokazuje, primjerice, i rezanje i to za čak 58 posto predviđenih sredstva za obnovu i dogradnju zatvora u Zagrebu. Iako su potrebe za tim kapacitetima u Hrvatskoj sve veće, za tu namjenu u ovoj će se godini potrošiti tek osam umjesto 20 milijuna kuna. Nakon novog rebalansa, za koji postoje velike šanse, gotovo je sigurno da će se neke od spomenutih stavki ponovno pod škare, pa je pitanje kakvog smisla ima država i njezin proračun ako ne može zbrinuti bolesne, učenike i studente, pa ni zatvorenike.
