snimio Davor Kovačević
Plenković je odgovarajući na replike zastupnika istaknuo kako će iz paketa biti sredstava i za ribare i za demografsku revitalizaciju i za lokalne projekte i ravnomjerni regionalni razvoj.
povezane vijesti
ZAGREB – Premijer Andrej Plenković podnio je u srijedu Saboru izvješće o sastanku Europskog vijeća pohvalivši se s 22 milijarde kuna koje će Hrvatskoj biti na raspolaganju u idućih sedam godina koja će koristiti za razvoj županija, poljoprivredu, ruralni razvoj, demografsku revitalizaciju.
“Što se tiče instrumenta ‘EU sljedeće generacije’ da bi se pomoglo državama članicama u situaciji bez presedana kada svima pada BDP Europska unija će se na tržištima na kojima ima novaca zadužiti po najpovoljnijim uvjetima, praktički novac koji ne košta ništa i isplaćivat će se sljedećih 30 godina zajednički”, poručio je Plenković u raspravi zastupniku Hrvoju Zekanoviću (HRAST) kojeg je zanimalo odakle će EU namaknuti novac.
Plenković je odgovarajući na replike zastupnika istaknuo kako će iz paketa biti sredstava i za ribare i za demografsku revitalizaciju i za lokalne projekte i ravnomjerni regionalni razvoj.
Što više sredstava
Moj cilj je bio dobiti što veća sredstva za nacionalnu omotnicu, a raditi komprimose na onim programima koji se odnose na sve i gdje će apsorpcija tih sredstava ovisiti o aktivnosti aktera u Hrvatskoj, poručio je Plenković SDP-ovoj Romani Nikolić. Ona je pitala o smanjenju prvotno predviđenih sredstava za pojedine programe, kao što su Obzor 2020, Invest EU te politike kao što su zdravstvo, obrana i migracije.
Premijer ne dijeli mišljenje Katarine Peović (RF) da u EU nema ni solidarnosti ni konvergencije ni kohezije. Odlukom da EU izađe pred investitore i finacijska tržišta i namakne sredstava za države članice postignuta je kohezija, naglasio je.
Odbacio je i tvrdnju Rajka Ostojića (SDP) da je Hrvatska kao predsjedateljica Vijeće Europske unije podbacila istaknuvši da je dobila i priznanje i zahvalu i ostvarila rezultate.
Korištenje sredstava
Na upit Domagoja Hajdukovića koji je stav Hrvatske vezano za uvjetovanje korištenja sredstava iz europskog proračuna uz vladavinu prava premijer odgovara da je Hrvatska „za” i da ne strahuje od izvješća o vladavini prava u Hrvatskoj.
Nevezano za temu Arsen Bauk (SDP) pitao je premijera zašto je Vlada toliko fokusirana na mobitele građana na što je Plenković odgovorio da aplikaciju Stop-Covid imaju mnoge države, da je dobrovoljna.
U raspravi nisu izostale ni Plenkovićeve kritike na račun poznavanja europskih tema pojedinih zastupnika.
Raspudić tvrdi da je pomoć EU – neuspjeh
„Ne znate puno o EU, kada savladate abecedu funkcioniranja europskih institucija možemo razgovarati”, poručio je premijer Mostovom Nikoli Grmoji.
Nino Raspudić (Most) ocijenio kako je paradoks da to što nam treba tolika pomoć EU-a ujedno i naš najveći neuspjeh.
Predložio je i da ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak odredi samoizolaciju SDSS-ovcima Miloradu Pupovcu i Borisu Miloševiću i time riješi problem njihova dolaska u Knin.
Saborska oporba upozorila je kako 22 milijarde eura namijenih Hrvatskoj “neće samo tako pasti”, nego će ovisiti o njenoj sposobnosti povlačenja, a smatra i kako hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije nije iskorišteno na najbolji način.
Anka Mrak Taritaš (Glas) kaže kako se stvorila iluzija da se premijer iz Bruxellesa vratio s torbom s 22 milijarde eura i da je to veliki uspjeh.
Novac postoji, ali nije dostupan odmah.Da bi ga dobili, potrebni su ozbiljni koraci i reformski planovi, rekla je zastupnica u raspravi o izvješćima o sastanku Europskog vijeća i o hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.
Na izvanrednom sastanku Europskog vijeća, od 17. do 21. srpnja, postignut je dogovor o višegodišnjem financijskom okviru EU do 2027. i o planu za oporavak Europe, Hrvatska je dobila oko 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina, što je više nego dvostruko u odnosu prema financijskom okviru od 2014. do 2020.
Oporba: Novac može ostati neiskorišten
Novčana sredstva koja su na raspolaganju u slijedećih sedam godina su premala, ne dosežu ni dvogodišnji iznos investicija iz predkrizne 2008. U „famozne“ 22 milijarde eura ne ulazi 4, 6 milijardi eura koje u idućih sedam godina moramo uplatiti u zajedničku blagajnu, kaže Katarina Peović (Klub ZLK).
Važno je kako će se tih 22 milijarde eura iskoristiti, kaže Stephen Bartulica (Klub DP) koji nije siguran da će projekti služiti općem dobru ,a strahuje i da novac na kraju može biti potrošen na vrlo netransparentan način i na štetu građana.
I Domagoj Hajduković (Klub SDP-a) strahuje da će taj novac ostati neiskorišten ili da neće generirati dodanu vrijednost.
„Iako je lijepo da obnavljamo državne domove po našim praznim selima, to nije dovoljno, to neće zadržati ljude u Slavoniji i drugim krajevima”, kazao je Hajduković, navodeći da Češka na 100 milijun eura iz EU-a otvori 100 radnih mjesta a Hrvatska samo 20.
Da ćemo se za novac iz EU „načekati“,smatra i Hrvoje Zekanović (HS) koji kaže da će kroz sedam godina kapati na kapaljku, ići „striktno“ namjenski, polako i ako dođe. Brinu ga i informacije o paneuropskom porezu, pita na koga se odnosi, što će se oporezovati, hoćemo li dobiti novi porez.
HDZ: Veliki uspjeh Hrvatske
Drugačiji pogled od oporbenog ima HDZ.
Završetak Europskog vijeća i 22 milijarde veliki je uspjeh za Hrvatsku i premijera Plenkovića osobno, kaže Marko Pavić, te ističe da je ostvaren veliki uspjeh, da Hrvatska povukla više sredstva od drugih.
Više oporbenih klubova upozorilo je da u šest mjeseci predsjedanja Hrvatska nije uspjela nametnuti ni jednu inicijativu po kojoj će ostati upamćena.
Naši mladi imaju najbolje digitalne vještine u EU, no što su vladajući napravili da to kapitaliziraju, pitao je Marin Lerotić (IDS).
Oporba je vrlo stroga u ocjeni Hrvatskog predsjedanja. Bojim se da nismo ispali junaci, nadam se da će iduće predsjedanje biti uspješnije i u vremenu boljih lidera i manjih izazova, kaže Bojan Glavašević.
Naše predsjedanje Vijećem EU prezentirano je na mistificirajući način, kao silno postignuće, podsjeća Nino Raspudić (Most) i napominje da se u izvješću ništa ne govori o novom migracijskom valu, nema osvrta na stari val, na raspad Schengena drugi put u pet godina, na meritum Brexita.
Marijana Balić (HDZ) smatra da Hrvatska može biti zadovoljna postignutim.
Hrvatska je predsjedala Vijećem EU u nezapamćenim uvjetima, ali je ispunila svoju zadaću prvog, povijesnog predsjedanja. Neosporno je da je ostvarila brojne ciljeve u specifičnim okolnostima, predstavila se kao pouzdana i inovativna članica, kazala je zastupnica.
