Ministarstvo znanosti i obrazovanja u utorak je u javno savjetovanje uputilo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku, a na predstavljanju je poručeno da on nije jezična policija i ne propisuje jezičnu normu, da nije represivan i nema kazni, a o jeziku će odlučivati Vijeće sastavljeno od 14 stručnjaka.

Također, Zakon nije puristički, već treba osigurati razvoj jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima, kazao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na predstavljanju u NSK.

Njime se, istaknuo je, utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika i osigurava sustavna i stručna skrb o jeziku, ne regulira se privatna komunikacija.

Zakon, čiji je nacrt napravljen na temelju inicijative Matice hrvatske bi na snagu trebao stupiti do kraja godine.

Vlada će prema nacrtu koji će u javnoj raspravi biti do 31. kolovoza, osnovati Vijeće za hrvatski jezik, sastavljeno od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik.

Ono će biti koordinacijsko i savjetodavno tijelo, rekao je Fuchs.

Vijeće će skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj uporabi skrbiti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika, istaknuo je ministar.

Kandidate za članove Vijeća predlagat će HAZU, Matica hrvatska, LZ “Miroslav Krleža”, Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, šest javnih sveučilišta, dva društva prevoditelja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Hrvatsko filološko društvo.

Zakon obvezuje Vladu da u roku od dvije godine donese Nacionalni plan hrvatske jezične politike uz popis prioritetnih ciljeva i mjera.

Državna tijela vlasti bit će dužna zaposliti lektore da bi službeni akti na nacionalno i europskoj razini bili jezično uređeni, stoji među ostalim u nacrtu Zakona.

“Zakon se nameće kao nosi iskorak u opstojnosti i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog očuvanja jezika u budućnosti”, kazao je Fuchs.

Komunikacija među građanima kao i u umjetničkom izražavanju ostaje kako jest, tj. ne ograničava se sloboda, naglasio je, dodajući da zakon donosi neka pravila u smislu poučavanja u obrazovnoj vertikala od dječjih vrtića, osnovnih škola i sveučilišta gdje se djecu treba poučavati standardnom hrvatskom jeziku, uz slobodnu upotrebu narječja i idioma kod kuće.

Nastavni predmet “Hrvatski jezik” u osnovnim i srednjim školama ostvaruje se tako da je barem polovina njegova sadržaja usmjerena na jezične teme.

Također, Vlada se treba pobrinuti da se hrvatski jezik uči i među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske.

Predstavnici države hrvatskim se služe i u inozemstvu, ali samo ako je osigurano prevođenje.

Javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezične obavijesti, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom. U sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava može se zbog umjetničkih razloga uporabiti i hrvatski narječni idiom.

U kontaktima s institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, stoji u nacrtu Zakona.

Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu te se obraćati ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na njemu dobivati odgovor.

“Nadam se da će Zakon svima biti poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugu jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva, niti u jednom trenutku ne gubeći svijest o vrijednosti naše raznolikosti našeg narječja, porijekla različitih jezičnih idioma”, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Očekuje da se u javnu raspravu uključe svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio što bolji.

Matica hrvatska poduprla Vladin prijedlog zakona o jeziku

Predsjedništvo Matice hrvatske jednoglasno je na sjednici održanoj u utorak poduprlo nacrt Zakona o hrvatskom jeziku koji je Vlada uputila u javno savjetovanje te je pozvala “sve matičare, hrvatsku intelektualnu javnost i domoljubne građane Republike Hrvatske da ga također podupru”.

“Taj zakon Hrvati su iščekivali desetljećima znajući da njegovim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti dobiva nužan institucionalni okvir kojim se našem jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskoga naroda i sveukupne hrvatske kulture”, ističe se u izjavi predsjedništva Matice hrvatske nakon današnje sjednice.

Predsjedništvo Matice poziva “sve hrvatske intelektualce koji se bave jezičnom problematikom da tijekom javne rasprave sa zainteresiranom javnošću iznesu svoje prijedloge za poboljšanje sadašnje inačice nacrta Zakona o hrvatskom jeziku kako bi bio što kvalitetniji kada se uputi u saborsku proceduru”.

Vlada je prijedlog nacrta Zakona uputila u javno savjetovanje nakon tromjesečnog usuglašavanja stručnih službi Ministarstva znanosti i obrazovanja RH s Radnom skupinom Matice hrvatske za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku.

Inicijativu za donošenje tog zakona pokrenula je Matica hrvatska, čija je radna skupina, u kojoj su bili August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević, izradila prvi prijedlog nacrta.