Dok pregovarački proces o formiranju Vlade nije ograničen vremenom, jer nije propisan rok u kojem predsjednik Republike mora nakon izbora odlučiti o mandataru, drukčija je situacija kada je riječ o Saboru.

Danas je počeo teći rok od 20 dana u kojem predsjednik Zoran Milanović ima obavezu sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora.

Posljedica je to činjenice da je Državno izborno povjerenstvo jučer ujutro proglasilo konačne rezultate parlamentarnih izbora, koji su objavljeni u Narodnim novinama, a predsjednik Vrhovnog suda te time i predsjednik DIP-a Radovan Dobronić ih je na Pantovčaku uručio predsjedniku Milanoviću. Na njemu je, znači sada, da do 19. svibnja sazove konstituirajuću sjednicu Sabora.

Mogući neuspjeh

Kako taj datum pada u nedjelju, za pretpostaviti je da neće čekati do samog isteka roka, ali nije ni to isključeno. Rezultati prošlih izbora bili su takvi da je premijer Andrej Plenković odmah okupio većinu i Milanović nije imao razloga oklijevati, pa se Sabor konstituirao već 17. dan poslije izbora.

Uvjet konstituiranja Sabora je izbor njegovog predsjednika. Zato nije nemoguće da, zbog nepostojanja jasne većine, prvi pokušaj konstituiranja ne uspije, kao što se dogodilo 2015. U tom slučaju nema više rokova i predsjednik Republike saziva konstituirajuću sjednicu kada stranke postignu dogovor o parlamentarnoj većini.

Druga važna predsjednikova zadaća je povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Nekad je to, zbog ishoda izbora, lišeno bilo kakvog uzbuđenja i političke napetosti. Tako je Plenkoviću mandat Milanović dao 11. dana po izborima, a njemu predsjednik Ivo Josipović 2011. još ranije, 10. dana.

Kada se, međutim, koalicije sporije sklapaju, predsjednici Republike organiziraju konzultacije na koje pozivaju sve stranke koje su dobile zastupnička mjesta u Saboru. Stjepan Mesić je 2003. već četvrtog dana nakon izbora priredio prvi krug takvih konzultacija.

Kolinda Grabar-Kitarović je, pak, to isto 2015. učinila 18., a 2016. 17. dana po održavanju izbora za Sabor. Svrha je tih konzultacija, koje se nekad odvijaju i kroz dva dana, informiranje predsjednika o tome kako se odvijaju pregovori i kakve su šanse za sporazum o većini.

U Uredu predsjednika, međutim, doznajemo da Milanović ovaj put, makar izostane brzi dogovor o novoj Vladi, odnosno većini u Saboru, neće zvati na Pantovčak predstavnike političkih stranaka da bi ih pitao dokle se stiglo u pregovaračkom procesu.

Osim što predsjednik, kažu u njegovom Uredu, smatra da je iz javnih izvora sasvim dovoljno upoznat s tim kako teku pregovori, jedan je još krupniji razlog za vjerojatno nesazivanje konzultacija.

Loši odnosi

Milanović je, tvrde na Pantovčaku, uvjeren da se predsjednik HDZ-a Andrej Plenković uopće ne bi odazvao kako bi s njim podijelio informacije o svojim pregovorima s Domovinskim pokretom, zastupnicima nacionalnih manjina i drugima.

Premijer tjednima predsjednika naziva kršiteljem Ustava, govori da Milanović zapravo više i nije predsjednik Republike i zaista bi neobično bilo ako bi, unatoč svemu, prihvatio njegov poziv za konzultacije.

U tim okolnostima ne bi smisla imale predsjednikove konzultacije koje ne bi uključivale relativnog izbornog pobjednika. Početkom predsjedničkog mandata, Milanović je bio u sasvim solidnim odnosima s Plenkovićem.

Svjedoče o tome i televizijske snimke i fotografije koje su nastale kada je predsjednik primio premijera kako bi mu dao mandat za sastavljanje nove Vlade. Bio je to prilično srdačan susret dvojice političara koji se poznaju godinama. No, već za koji mjesec su se odnosi Milanovića i Plenkovića dramatično pogoršali.