Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je u srijedu u povodu Međunarodnog dana žena, da se broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u sedam godina gotovo utrostručio, 79 posto žrtava čine žene, što upućuje na rodnu utemeljenost te vrste nasilja.

Na temelju dostupnih statističkih podataka, može se zaključiti da je došlo do porasta nasilja u obitelji i nasilja nad ženama kaznene prirode, posebice u razdoblju od kada je proglašena epidemija bolesti covid-19, ističe pravobraniteljica.

Eskalacija ubojstava žena

S druge strane, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji posljednjih se godina skoro prepolovio, a taj trend je nastavljen i prošle godine. Eskalirao je broj ubojstava žena pa je lani život izgubilo 13 žena.

Sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja, dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične, poručuje Ljubičić.

Broj pritužbi žena na diskriminatorno postupanje čini oko dvije trećine svih pritužbi koje dolaze u Ured.

Žene i dalje suočene s diskriminacijom

Žene su i dalje društvena skupina koja je suočena s diskriminacijom temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa u društvenoj, javnoj i privatnoj sferi.

Najviše pritužbi je u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od gotovo 50 posto ukupno zaprimljenih pritužbi.

Na tržište rada žene i dalje čine većinu nezaposlenih,, posebno u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, a podzastupljene su i na pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na takozvani “stakleni strop”.

Prema podacima HANFA-e, udio žena u upravama dioničkih društava koje su na Zagrebačkoj burzi iznosio je 16,67 posto, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 25,78 posto

Žene nemaju niti jednake mogućnosti za napredovanje

Žene, ističe, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine, a u nekim djelatnostima i nadalje iznosi više od 20 posto. To se prelijeva i na mirovine te je taj jaz u 2020. iznosio 20,7 posto, opet na štetu žena.

Zabrinjavajuća je, ocjenjuje Ljubičić, činjenica da je trend korištenja roditeljskog dopusta od strane očeva i dalje iznimno nizak – lani je pravo na roditeljski dopust do 180 dana koristilo, od ukupnog broja korisnika, samo 3,68 posto muškaraca, dok je roditeljski dopust od 181 do 900 dana, od ukupnog broja korisnika koristilo 5,5 posto muškaraca.

Novo pravo, proizašlo iz primjene Direktive o usklađivanju poslovnog i privatnog života, lani je, počevši sa 1. kolovozom, koristilo ukupno 6662 muškaraca (dopust do 10 dana), dok je 109 muškaraca koristilo navedeni dopust u trajanju do 15 dana ukupno.