Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputila je 41 komentar na strukovne kurikulume za obrtnička zanimanja tijekom e-savjetovanja o tim dokumentima i pozvala kreatore reforme strukovnog obrazovanja da u strukovnim školama pojačaju učenje temeljeno na radu. Drugim riječima, iz HOK-a pozivaju na veći broj sati stručne prakse, kao osnove za stjecanje vještina potrebnih kod obrtničkih zanimanja.

Iz HOK-a su svoj stav objasnili na strukovnim kurikulumima za zanimanja kozmetičar i frizer, na tragu zaključka Ceha frizera i kozmetičara i zaključka Upravnog odbora HOK-a, čiji je stav da se zanimanja frizer i kozmetičar trebaju provoditi u sustavu naukovanja na trogodišnjoj razini što omogućava veći fond sati učenja temeljenog na radu. Naime, ovi kurikulumi su trenutačno izrađeni na razini četverogodišnjeg programa, no unatoč tome što traju godinu dana dulje, sadrže manji fond sati učenja temeljenog na radu. Time HOK poručuje da je praksa ključna te traži provedbu obrazovanja za frizera i kozmetičara kroz trogodišnje strukovne programe.

Obrtničko nasljeđe

– Kvaliteta novih kurikuluma za obrtnička zanimanja odrazit će se na budućnost hrvatskog obrtništva, zato je izuzetno važno da inzistiramo na učenju temeljenom na radu. Ne postoji bolji način za mladog obrtnika da nauči svoje zanimanje nego u obrtničkoj radionici pod budnim okom onog tko ima znanje i vještine. Istovremeno je riječ o prenošenju obrtničkog naslijeđa i stvaranje vještih novih generacija hrvatskih obrtnika. Obrtništvo je rastuća snaga, a osobito veseli promjena trenda i porast interesa za obrtničkim zanimanjima te stabilan rast upisane djece u ista – unatrag pet godina imamo više od 20.000 djece upisane u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja koje zastupa HOK, poručuje predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te dodaje kako je to rezultat zajedničkog rada nacionalne i područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, ministarstva nadležnog za obrt, strukovnih škola, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih. Dobro je, ističe, i što je upisna politika počela pratiti preporuke Zavoda te se ide na povećanje kvota za upis u obrtnička zanimanja.

Iz HOK-a su u javnoj raspravi zatražili da se u sve komentirane kurikulume uvrsti jasna informacija da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem učenika kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. U komentarima na sve kurikulume, HOK je istaknuo stav da je minimalno polovicu bodova od ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca, čime se snažno naglašava potreba što većeg broja sati prakse kod poslodavca u realnom radnom okruženju. Također, HOK je tražio jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada. Drugim riječima, traži da se u sve kurikulume uvrsti informacija da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad, čiji je sastavni dio položen naučnički ispit.

Posebni propisi

Osim toga, u raspravi se traži da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju, regulira posebnim propisima jer je, tvrde u HOK, izuzetno važno da informacije o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu budu jasne i konkretno naglašene. Iz obrtničke komore podržali su uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje segmenta učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja.

U školskoj godini 2023./2024. u trogodišnje JMO programe upisana su 4.524 učenika, što je blagi porast u odnosu na školsku godinu 2022./2023. kada je ove programe upisalo 4.256 učenika. Dakle, broj upisanih lani se povećao za 300, što je rast za gotovo osam posto. Većina programa je popunjena već u ljetnom upisnom roku.