ZAGREB – Ukupno 50 škola koje će od školske godine 2023/2024. ući u eksperimentalni četverogodišnji program cjelodnevne nastave, a za to se mogu prijaviti samo one škole koje rade u jednoj smjeni, dobit će financijsku stimulaciju od 300.000 eura po školi.

Taj će iznos biti osiguran za opremu koja bi školi mogla zatrebati u novom načinu rada, otkrio je jučer ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, gostujući u emisiji Hrvatskog radija »A sada Vlada«. I zaposlenima u tih 50 škola plaće će rasti od 15 do 25 posto. Nastava će u cjelodnevnoj školi, pojasnio je ministar, trajati najmanje do 14 sati, koliko je predviđeno za obavezni dio nastave, a prema željama učenika i roditelja moći će se produljiti i u popodnevne sate. Od 15 sati je, naime, vrijeme predviđeno za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

Financijska ulaganja

Cjelodnevna nastava trebala bi se uvesti u sve škole od jeseni 2027. godine, a da bi se to realiziralo, najprije treba osigurati jednaki standard na razini čitave Hrvatske i jednosmjensku nastavu u svim školama. Tome su usmjerena velika financijska ulaganja koja bi zajedno s ulaganjem u dječje vrtiće mogla dosegnuti i milijardu eura, poručuje ministar Fuchs.

Usporedo s pripremom cjelodnevne škole mijenja se i kurikulum, uvode dva nova predmeta i raste broj sati postojećih predmeta.

– Učenici sada od prvog do četvrtog razreda imaju Prirodu i društvo, a do šestog razreda imat će Prirodoslovlje kao jedan predmet, i imat će predmet Društvo i zajednica koji obrađuje onaj društveni dio. Uz to, imat će i dva izborna predmeta, Svijet i ja te drugi strani jezik, najavljuje ministar.

Predmet Svijet i ja vodit će učenike razvoju vlastitog mišljenja te prihvaćanju stvari i činjenica, a birat će se umjesto vjeronauka. Tako učenici koji ga odaberu više neće provoditi vrijeme na igralištu ili školskim hodnicima, niti imati jednu ocjenu manje kao dosad. Uvodi se i predmet Praktične vještine, nešto poput domaćinstva, gdje će se stimulirati praktične vještine, manualne sposobnosti, ali i fizička aktivnost. Istodobno će rasti broj sati hrvatskog jezika, matematike, likovnog odgoja…

U prva četiri razreda osnovne škole tjelesni odgoj će umjesto učitelja razredne nastave voditi magistri kineziologije. Najprije će ih se zaposliti 50 u eksperimentalnim školama, a do 2027. godine u školama bi trebalo raditi do 1.500 kineziologa. Zbog ove se najave javila zabrinutost među učiteljicama koje su to protumačile kao izraz nepovjerenja u njihove sposobnosti i pobojale se za svoju normu.

Fuchs je to jučer demantirao te rekao kako razloga za bojazan nema.

– To ne znači da učitelji razredne nastave nisu izvodili taj predmet kako treba. Oni neće ostati bez svoje satnice, dapače, imat će punu satnicu, poručio je.

Tjelesna pismenost

Podršku su mu iskazali i s kinezioloških fakulteta i iz Hrvatskog kineziološkog saveza, ističući kako nam djeci nedostaje »tjelesna pismenost«.

– Način života se u posljednjih 50 godina promijenio više nego u proteklih 20 ili 30 stoljeća. U prvom redu, to se odnosi na veću dostupnost hrane te smanjenu potrebu za svakodnevnim fizičkim radom i aktivnim kretanjem. Ove promjene dovele su do toga da je ovo prva generacija koja će živjeti kraće nego njihovi roditelji, i to unatoč napretku medicine, upozoravaju kineziolozi. U Hrvatskoj je, ističu, stanje već katastrofično jer su djeca i adolescenti među prvih pet po debljini u Europi, a tjelesno ih je nedovoljno aktivno više od 80 posto.

Prva su četiri razreda osnovne škole, tvrde kineziolozi, ključna za razvoj tjelesne pismenosti i zdravih navika aktivnog života, a angažiranje magistra kineziologije u školama omogućit će detaljno praćenje napretka i stalnu prilagodbu programa vježbanja, provedbu različitih programa neovisno o materijalnom statusu škole i pravilno će ih usmjeravati prema bavljenju sportom.

– Nemojmo se zavaravati, djeca nam neće nikad više hodati pješice po 4-5 kilometara na dan, za ekranima će sjediti sve više, sve manje će se fizički igrati, a energetski prezasićena hrana će im biti sve dostupnija i, vrlo vjerojatno, sve više će jesti. Budućnost naše djece i njihove djece nikako nije svijetla. Daljnji pad tjelesnog fitnesa, porast pretilosti i pogoršanje zdravstvenog stanja su im zagarantirani, poručuju nastavnici s kinezioloških fakulteta.