U Hrvatskoj je prošle godine rođeno najmanje djece u proteklih deset godina, odnosno broj živorođenih pao je s 39.566 koliko ih je bilo 2014. na 32.170 u 2023. godini ili 1.713 manje rođene djece nego u godini prije, čime je broj rođenih nastavio konstantan pad, uz izuzetke 2018. i 2021. godine. Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju još porazniju demografsku sliku ako se gleda prirodni prirast, odnosno broj rođenih naspram broja umrlih, po gradovima jer je veći broj rođenih nego umrlih lani zabilježen u samo šest gradova – Solinu (82), Dugom Selu (37), Imotskom (37), Metkoviću (18), Sinju (7) i Popovači (3), pri čemu su ova dva grada godinu prije ostvarila negativan prirast, kada je u Sinju broj umrlih bio veći od broja rođenih za 26, a u Popovači za 58.

Prazni se prostor

Time se broj gradova koji su ostvarili pozitivan prirodni prirast povećao za dva grada u odnosu na godinu prije, a Sinj i Popovača ujedno su se svrstali među gradove s najvećim napretkom prirodnog prirasta. Iako su ostvarili negativne stope prirodnog prirasta, između 6 i 10, u 11 najbolje rangiranih gradova ušli su još i Biograd na Moru, Nin, Prelog, Vrgorac i Mursko Središće. Preostala 122 grada u Hrvatskoj i dalje imaju negativan prirodni prirast, a najizraženije »minuse« bilježe Zagreb, u kojemu je lani rođeno 2.030 manje ljudi nego što ih je umrlo, i Rijeka s 1.044 manje rođenih. Negativan prirodni prirast bilježe i sve županije, a najkatastrofalniji je u Primorsko-goranskoj županiji s minusom od 2.092, uz nizak tzv. vitalni indeks, odnosno broj rođenih na 100 umrlih, koji iznosi 45,1, dok je nacionalni prosjek 62,7.

Demograf dr. Stjepan Šterc upozorava da je Primorsko-goranska županija među četiri demografski najugroženije u Republici Hrvatskoj, a posebno njezin goranski dio.

– Porast prirodnog pada na više od dvije tisuće osoba godišnje u PGŽ-u jasno potvrđuje kako se pozitivna migracijska bilanca vanjskih preseljavanja (tj. doseljavanja u tu županiju) ne održava na prirodno kretanje stanovništva. Istovremeno županijska je populacija izgubila preko osam tisuća osoba prirodnim putem i to bi trebalo zabrinuti apsolutno svakog racionalnog, ističe Šterc.

Anđelko Akrap / Foto Darko JELINEK

Smanjenje broja novorođene djece u doglednoj će budućnosti imati teške posljedice za hrvatski obrazovni sustav, jer neće imati tko popuniti ni razrede ni dječje vrtiće, upozorava akademik Anđelko Akrap. Hrvatska može uvesti radnu snagu, ali ne može uvesti djecu, zbog čega, kaže, prijeti urušavanje čitavog sustava, a već dosad imamo 150 zatvorenih područnih škola.

»Prazni se prostor, prije se iseljavanje odnosilo samo na sela, a sad se to odnosi i na gradove. Problem je što cijele obitelji s djecom sele u inozemstvo, ali i ljudi u najvitalnijoj dobi koji djecu rađaju u inozemstvu«, upozorava Akrap. Navodi da je u Hrvatskoj 1950. godine rođeno 95.560 djece, 1975. godine 67.060, 1990. godine 55.409, a 2023. jedva više od 32 tisuće, a u zadnjih 10 godina izgubili smo više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola.

Među najstarijima

Akrap je podsjetio da je 1991. udio djece od 14 godina činio 20 posto populacije, a danas manje od 14 posto, što se smatra neodrživim za javni sustav obrazovanja. Zbog sve starije populacije prijeti urušavanje zdravstvenog kao i sustava socijane skrbi, napominje Akrap, ali i činjenice da imamo gotovo 400 tisuća samačkih kućanstava.

Općeniti porast broja rođenih (bez usporedbe s brojem umrlih) u prošloj je godini ostvario samo 41 grad, što je ipak četiri grada više nego 2022., no u usporedbi s 2021. pad je velik jer je te godine porast broja rođenih zablježeno u 65 gradova.

Najveći porast tako bilježi Stari Grad (44,44 posto), zatim Senj s 41,38 posto rođenih više nego prethodne godine, potom slijede Popovača s 32,26 posto, Virovitica s 31,97 posto i Hrvatska Kostajnica 25 posto.

Po pitanju broja novorođenčadi na 1.000 stanovnika prednjači Imotski kojemu je rođeno 12,35 beba na 1.000 stanovnika, zatim u Popovači 11,99 beba, Solinu (10,98), Otoku (10,61), Murskom Središću (10,42). Ako gledamo apsolutan broj novorođenih beba, najviše ih je, naravno, rođeno u najvećem gradu, Zagrebu (6.995), zatim Splitu (1.207), Osijeku (794), Zadru (623) i Rijeci (620).

Kako je lani bilo manje umrlih, to je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja. Naime, u 2023. zabilježen je najmanji broj preminulih u zadnjih devet godina, ukupno 51.275 ljudi, dok je u 2022. bilo 56.979 umrlih, a u 2021. 62.712.

U zadnjih 30 godina Hrvatska je po gubitku stanovništva peta u Europskoj uniji, nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske, pri čemu treba napomenuti da je hrvatsko stanovništvo među najstarijim nacijama svijeta, s prosječnom starosti od preko 44 godine.