
Foto D. Kovačević
Zahtjevi će se moći podnositi sve do konca 2017. godine. Štediše i njihovi pravni nasljednici zahtjeve na posebnom formularu moraju predati osobno ili poštom, a potom slijedi postupak verifikacije
ZAGREB O tome kakva atmosfera vlada uoči današnjeg početka zaprimanja zahtjeva neisplaćenih štediša Ljubljanske banke i njihovih pravnih zastupnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svjedoči i neviđena gužva koja se jučer stvorila pred zgradom Zagrepčanke u Zagrebu, u kojoj se nalazi i ured Ljubljanske banke, zbog jedne neprecizne informacije objavljene u medijima iz koje su štediše Ljubljanske banke shvatile da im jučer istječe rok za predaju zahtjeva za povrat stare štednje.
Radilo se, međutim, o roku koji je istjecao za one koji nisu bili štediše Ljubljanske banke i nisu njihovi nasljednici, ali su stekli pravo na štednju pravnim putem, odnosno tako što su kupili ili stekli tu štednju različitim ugovorima i poslovima s izvornim štedišom.
Moguć i upravni spor
Iako su se štediše i njihove udruge iz Hrvatske i BiH protivile takvom postupku podnošenja zahtjeva i postupku verifikacije – upozoravajući da slovenski štediše Ljubljanske banke nisu morali podnositi nikakve formalne zahtjeve, niti su imali ograničenja kao štediše iz Hrvatske i BiH, koji moraju osobno uložiti svoje zahtjeve, ili uz ovjeren potpis, pri čemu se ne dopušta podnošenje zahtjeva elektronskim putem – Odbor ministara Vijeća Europe, koji je nadležan za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, dao je zeleno svjetlo slovenskom zakonu za obeštećenje štediša Ljubljanske banke.
Odbor ministara suglasio se i sa slovenskim prijedlogom o visini kamata koja će im biti isplaćena nakon što su njihovi štedni ulozi gotovo dva i pol desetljeća bili zamrznuti, koje su znatno niže od kamata koje su isplaćene slovenskim štedišama.
Odricanje od spora
Naime, slovenski zakon o obeštećenju predviđa prosječnu godišnju kamatu za hrvatske i bosanskohercegovačke štediše od manje od dva posto (za 1991. godinu priznala bi se stopa od šest posto, dok bi za sve razdoblje nakon toga kamatna stopa bila samo 1,79 posto godišnje), što ukupno iznosi samo 47,17 posto za 24 godine, iako je Slovenija domaće štediše devedesetih godina obeštetila u gotovini ili državnim obveznicama, s kamatama od pet posto za obveznice i 4,80 posto za gotovinu.