Nacionalna naknada za starije osobe od sljedeće godine porast će za 24,6 posto, odnosno sa 120,71 euro na 150 eura. Uz to, Vlada će ublažiti kriterije za njezino dobivanje, predlaže se to izmjenama zakona o nacionalnoj naknadi za starije što su u sklopu javne rasprave objavljene na portalu e-savjetovanje.

Vlada u obrazloženju predloženih izmjena priznaje da je potpuno podbacila u procjeni koliko bi ljudi moglo koristiti tu naknadu, odnosno da ju je koristilo malo više od trećine planiranog broja.

Kako bi se približili željenom broju korisnika minimalne naknade, u Vladi su odlučili »olabaviti« uvjete za njezino ostvarivanje, a najvažniji su uz to da je osoba hrvatski državljanin, da je navršila 65 godina, da u Hrvatskoj ima neprekinuto boravište 20 godina i da prihod njezina kućanstva po članu mjesečno ne prelazi iznos nacionalne naknade, odnosno 120,71 euro.

Širi krug korisnika

– Nacionalnu naknadu u 2021. godini ostvarilo je 31,35 posto korisnika u odnosu na procijenjeni broj (oko 19.700 korisnika), a u 2022. godini 34,39 posto u odnosu na procijenjeni broj (21.550 korisnika) iz čega je razvidno kako je Zakon imao utjecaj na znatno manju skupinu osoba nego je predviđeno, navodi Vlada.

Iz dokumenta koji su objavili vidi se da ni broj onih koji su podnijeli zahtjev nije ni približno dosegnuo broj kojem se Vlada nadala, a da je tek malo više od polovine onih koji su podnijeli zahtjev uspjelo i dobiti naknadu. Od početka primjene Zakona, odnosno do 31. ožujka 2023. ukupno je podneseno 14.486 zahtjeva, na temelju kojih je ukupno 7.657 osoba ostvarilo pravo na nacionalnu naknadu.

U Vladi su zaključili da je relativno mali postotak pozitivno riješenih zahtjeva, svega oko 53 posto pa su posebno analizirali razloge zbog kojih gotovo 47 posto osoba, koje su podnijele zahtjev, nije ostvarilo pravo na nacionalnu naknadu. Najčešći razlog odbijanja, oko 53 posto, je propisani cenzus, odnosno okolnost da prihodi članova kućanstva premašuju propisani iznos. Više od 15 posto zahtjeva je odbijeno zbog neispunjavanja uvjeta prebivališta.

U Vladi nisu dobili željeni broj korisnika nacionalne naknade za starije i sada spuštaju neprekinuto prebivalište u Hrvatskoj na deset godina i povećavaju prihodovni cenzus, pa će on u 2024. godini biti dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu. To znači da će na tu nacionalnu naknadu moći računati stariji bračni par u kojem samo jedan partner ima mirovinu i ona ne prelazi 600 eura.

Prenizak cenzus

Time bi Vlada značajno mogla povećati broj korisnika jer očito računa upravo na takve situacije s obzirom na to da veliki broj žena starijih iznad 65 godina u Hrvatskoj nema uvjete za mirovinu, a nacionalnu naknadu nije moglo ostvariti jer je cenzus bio nisko određen, pa zbog mirovine bračnog druga od primjerice 300 ili 400 eura nisu imali pravo na nacionalnu naknadu.

– S obzirom na to da primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala približnim brojem korisnika koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu u odnosu na predviđeni broj korisnika prilikom donošenja Zakona, u okviru naknadne procjene učinaka propisa dodatno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje prava te je na temelju dobivenih rezultata utvrđena potreba ublažavanja uvjeta prebivališta i povećanja prihodovnog cenzusa jer su to najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, navodi Vlada u svom objašnjenju.

Dodaju i da je minimalna zajamčena naknada u sustavu socijalne skrbi povećana na 132,72 eura i da je prosječni iznos najniže mirovine za veljaču 2023. godine bio 293,82 eura, pa se iznos nacionalne naknade ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Dosad je primjerice jedna prosječna minimalna mirovina od 293,82 eura u dvočlanom kućanstvu značila da će zahtjev za naknadu za starije osobe biti odbijen.