RIJEKA – Iako se euro prikazuje kao štit i spas, trenutna kretanja na globalnoj tečajnici govore da smo se zavezali za valutu koja tone. Hrvatska bi tako u eurozonu mogla ući u trenutku povijesno najslabijeg eura, gledano prema glavnim svjetskim valutama, američkom dolaru, a pogotovo švicarskom franku. Jer, već se sada obaraju neslavni rekordi, a predviđanja analitičara koja se prije svega temelje na energetskoj ovisnosti eurozone, idu u pravcu daljnjeg slabljenja eura. Moglo bi se stoga dogoditi da dio hrvatskih građana koji imaju kunske viškove koje čuvaju kod kuće odluči, ne ih nužno konvertirati u eure (polaganjem na banku i besplatnom konverzijom koja se reklamira), već utočište možda potražiti u spomenutim trećim valutama koje se u ovoj krizi pokazuju kao dobitnici. Tako bi Hrvatska, koja ulaskom u eurozonu de facto bježi od »podvojene« situacije u kojoj je jedna valuta službena (kuna), a druga služi kao čuvar vrijednosti (euro), mogla »dobiti« neku novu rezervnu valutu. Dok smo imali dinar, to je bila njemačka marka, a za kunu, tu je ulogu imao euro. Sad kad uvedemo euro, hoće li Hrvati pronaći nešto treće? Radi se o tome da iako će euro uskoro biti domaća valuta, dio skeptika možda ga neće nužno odabrati i za valutu štednje, nego će vjerovati da će se osigurati držanjem novca u trećoj valuti. Da je netko samo kroz ovu godinu, umjesto u kune ili eure, uložio u dolare ili franke, već bi bio na dobitku. Franak je npr. lani u ovo vrijeme bio ispod 7 kuna, a trenutno je sve bliži razini od 8 kuna. Rastao je i prije, još otprije pandemije i lockdowna, a sve što se dogodilo nakon toga, ispada da mu je samo pomoglo da ojača. Jer je rezervna valuta u krizi. Dolar je također dobio na vrijednosti. S obzirom na geopolitičku i energetsku situaciju, te inflaciju koja sve više sliči galopirajućoj, traže se nova utočišta da se izbjegne pad realne vrijednosti novca.

Dolar, franak…

No, postavlja se pitanje što je više realno i je li to uopće ijedan papirnati novac. S druge strane, neizvjesnost je velika i situacija se može promijeniti u sekundi, pa i toga treba biti svjestan. Tu su još zlato, kovine i nekretnine, koji se traže iz istih razloga. S rastom kamata, na cijeni su sve više obveznice.

Što se tiče štednje u bankama, u Hrvatskoj ona konstantno raste, pri čemu je njena kunska komponenta naglašena otkad su kamate negativne pa ljudi viškove drže na tekućem računu, dok kod oročene apsolutno dominira euro. Za očekivati je da će se prema kraju godine u banke slijevati dodatni viškovi likvidnosti, i zbog dobre sezone, ali prije svega naravno zbog činjenice da se službeno uvodi euro. Dio građana kod kuće čuva »zaboravljene« kune koje će sada morati u nešto promijeniti. U financijskom sustavu tako računaju s priljevom od čak 30-ak milijardi tih kuna iz čarapa, madraca i ostalih kućnih skrovišta. Sav taj novac bi dakle u banke mogao »doploviti« na konverziju u eure, što će banke naravno učiniti još likvidnijima. Očekuje se, jasno, da će ljudi, kao i do sada, većinom birati euro, no ne mora značiti. Kako se neslužbeno može čuti, većeg priljeva štednje koja bi se mogla pripisati konverziji, a izvan onoga što je uobičajeno, za sada još nema. Zahuktavanje se očekuje pred kraj godine, jer ljudi misle da za to još ima vremena, a neki će još malo »snimati« situaciju. Bankama smo poslali i upit o tome, a odgovorila je OTP banka.

Efekt konverzije

– Kako se približava datum uvođenja eura, očekujemo da će se intenzivirati transakcije uplata kunskih sredstava u cilju konverzije u euro. Za sada ne bilježimo značajniji porast predmetnih transakcija, potvrdili su u OTP-u. Poslali smo većim bankama upit i o tome je li, s obzirom na jačanje američkog dolara i švicarskog franka prema euru, došlo do jačanja tih komponenti devizne štednje, odnosno očekuju li takvu pojavu jer se može pretpostaviti da neće baš svi kunske viškove nužno mijenjati u eure, pogotovo u svjetlu trenutnih valutnih kretanja. Ponovno je odgovorio OTP.

– Procjenjujemo da će kretanje tečaja blago utjecati na promjenu valutne strukture štednje građana, te da će i samo uvođenje euro valute potaknuti klijente da disperziraju valutni rizik ulaganjem u druge valute devizne štednje, odnosno druge štedno-ulagačke proizvode, smatraju u OTP-u. Moglo bi se dakle zaključiti da će euro veoma vjerojatno, odnosno gotovo sigurno, ostati dominantna valuta štednje u bilancama banaka, ali se u njega vjerojatno ipak neće sliti baš cijela kunska komponenta depozita, već je za očekivati da će nešto veći broj štediša no do sada »otkriti« dolar, franak, funtu ili tko zna koju valutu.