RIJEKA – Hrvatska narodna banka ostaje pri svome da se isplata dividendi banaka privremeno zabrani sve do 31. prosinca ove godine, no ipak djelomično uvažava primjedbu banaka o njenom trajanju, odnosno ostavlja otvorenom mogućnost da je, ako se okolnosti oko pandemije poprave, prijevremeno ukine. HNB se naime obvezao da će pozorno pratiti zdravstvena i gospodarska kretanja te u tom smislu najkasnije do 30. rujna preispitati odluku. Ovisno o tome, navodi se da se naznačeno trajanje odluke može prilagoditi, odnosno, »trajanje privremenog ograničenja može se ukinuti i prije 31. prosinca 2021.« To bi značilo da bi banke, ako bi HNB do rujna tako procijenio, onda ipak mogle isplatiti dividendu svojim dioničarima. HNB je naime jučer objavio i prethodno očitovanje na primjedbe u sklopu okončane javne rasprave oko nacrta ove odluke da se bankama zabrani da i tijekom cijele 2021. isplate dividendu dioničarima. To bi onda bila druga godina da vlasnici banaka ostaju bez ikakve zarade jer, podsjetimo, HNB je prvo u ožujku 2020. donio odluku da banke ne smiju dividendu isplaćivati tijekom 2020., već dobit moraju zadržati, a što se odnosilo na dobit zarađenu u 2019. Sada, s obzirom na okolnosti povezane s pandemijom, HNB traži produljenje na 2021.

Prijedlozi i komentari

To je diglo prašinu u bankarskim redovima te su banke preko Hrvatske udruge banaka već i tijekom javnog savjetovanja poslale poruku da se (djelomično) ne slažu. Njihove je primjedbe jučer u cijelosti objavio HNB. Glavni njihov argument bio je, a u očitovanju je i ponovljen, da je takva odluka središnje banke u Hrvatskoj i stroža od preporuke Europske središnje banke, koja je neisplaćivanje dividendi također preporučila, ali ne do kraja 2021., nego ipak kraće, do kraja rujna 2021. Time ih se, tvrde banke okupljene oko HUB-a, stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju u drugim EU-zemljama. HNB otkriva da su pristigli komentari i prijedlozi HUB-a, Banke Kovanica, Erste banke, Kent banke, OTP banke, PBZ-a, Zagrebačke banke te još dvije fizičke osobe – dioničara kreditnih institucija. Ukupno je, vele u HNB-u, zaprimljeno deset prijedloga i komentara te su zatražena dva pojašnjenja. Od pristiglih prijedloga i komentara djelomično su prihvaćena dva, a osam ih nije prihvaćeno. Među zaprimljenim mišljenjima bila su i ona da je riječ »o grubom zadiranju u Ustavom zajamčeno pravo vlasništva i tržišne slobode«, potom da »HNB preširoko tumači svoje ovlasti«, da »nije racionalno zabranjivati isplatu dividende u 2021. zbog COVID-19 jer postoji više djelotvornih cjepiva protiv te bolesti koja se primjenjuju«, a primijećeno je i da sam »HNB prognozira rast BDP-a u 2021. od 5 posto pa nije jasno čemu takva drastična mjera« itd. HNB pak u svom odgovoru ističe kako odluka ni u jednom dijelu nije protivna ustavnim načelima jer se njome ne dovodi u pitanje pravo dioničara na isplatu dividende, već se samo ostvarenje tog prava odgađa.

Opći interes

– Također, napominjemo kako je ostvarena dobit kreditnih institucija u 2020. djelomično i rezultat javnih potpora i povoljnoga regulatornog tretmana moratorija. S obzirom na smanjenje opsega potpora i očekivani istek povoljnoga regulatornog tretmana, do kraja 2021. bit će jasniji učinak pandemije na poslovanje kreditnih institucija. Cilj je predloženog ograničenja jačanje otpornosti financijskog sustava i očuvanja financijske stabilnosti, što je zajednički, opći interes, podsjeća HNB. Naime, HNB ne sili banke da kredite pod moratorijima tretiraju kao nenaplative, a što se dijelom odražava i na dobit. ​Nadalje, HNB kaže da »iako je hrvatski bankarski sektor krizu povezanu s pandemijom dočekao vrlo dobro kapitaliziran i stabilan, pravi razmjeri učinka krize na kreditni rizik i kapitaliziranost ne mogu se dobro prepoznati za vrijeme trajanja moratorija na kredite, supervizorskih i regulatornih mjera s ciljem pružanja potpore poslovanju kreditnih institucija i državnih mjera potpore gospodarstvu. Oni će uvelike ovisiti o daljnjem razvoju zdravstvenih i gospodarskih kretanja, glede kojih još uvijek vlada velika neizvjesnost, kao i o solventnosti dužnika nakon isteka moratorija«, ističu u HNB-u. Inače, udio kredita obuhvaćenih moratorijima u ukupnim kreditima u RH, među najvišima je u EU-u, a procijenjeni pad BDP-a u 2020. od 8,9 posto, Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećim padom u EU-u. S obzirom na to, odluka je opravdana, zaključuje HNB.