Foto: IStock
Uredba pokriva niz različitih ekosustava, od kopnenih, obalnih, slatkovodnih do morskih, uključujući močvare, rijeke, šume i poljoprivredne ekosustave i postavlja različite zahtjeve za različite ekosustave
povezane vijesti
Predstavnici država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su u četvrtak kasno navečer politički dogovor o uredbi o obnovi prirode koja predviđa mjere za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosustava do 2050.
Dogovor još trebaju formalno potvrditi obje zakonodavne institucije Vijeće Europske unije i Europski parlament.
Uredba pokriva niz različitih ekosustava, od kopnenih, obalnih, slatkovodnih do morskih, uključujući močvare, rijeke, šume i poljoprivredne ekosustave i postavlja različite zahtjeve za različite ekosustave.
Sadrži specifične, pravno obvezujuće ciljeve i obveze za obnovu prirode u svakom od navedenih ekosustava — od poljoprivrednog zemljišta i šuma do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava.
Države članice trebat će u svojim nacionalnim planovima definirati kako će ispuniti te ciljeve.
Put do dogovora nije bio lagan. Zastupnički klub Europske pučke stranke isticao je da bi zakon u obliku u kojem je predložen doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju”.
Države članice, to jest Vijeće EU-a izglasalo je 20. lipnja svoju poziciju za pregovore s Parlamentom. Njihovo stajalište je prilično razvodnjeno u odnosu na prijedlog Komisije.
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.
