ZAGREB – Hrvatske tvrtke i državne institucije platile su u prošloj godini više od 216 milijuna kuna novčanih naknada, svojevrsne kazne, zato što ne ispunjavaju zakonom propisane kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Godinu dana ranije ta je novčana naknada bila ukupno 212 milijuna kuna, što znači da su poduzeća i državna tijela u dvije godine platila više od 428 milijuna kuna novčanih naknada jer ne poštuju zakon koji im propisuje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, pokazuje to godišnje izvješće Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Obveznici kvotnog zapošljavanja su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, ali su izuzeta predstavništva stranih osoba, strana diplomatska i konzularna predstavništva te novoosnovani poslodavci 24 mjeseca nakon početka rada.

Višak prihoda

Obveza je zaposliti barem tri posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj radnika, a zakon uvažava i zamjensku kvotu, odnosno sklapanje jednog ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava. Većina poslodavca, bili oni iz javnog ili privatnog sektora, čini se biraju opciju plaćanja naknade koja iznosi 30 posto minimalne plaće po svakom radniku s invaliditetom kojeg su prema kvoti bili dužni zaposliti.

Krajem prošle godine obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom imalo je 2.670 tijela iz javnog sektora i 6.659 privatnih tvrtki te 106 obveznika iz organizacija civilnog društva. Od tih ukupno 9.435 obveznika kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom to nije učinilo njih 6.179, što je više od 65 posto, pa su na kraju svi platili mjesečnu naknadu, što znači da su bili obveznici plaćanja novčane naknade. U svom izvješću Zavod otkriva da je ta naknada iznosila u prošloj godini 1.031,94 kuna, što znači da su poslodavci u Hrvatskoj propustili zaposliti oko 17 i pol tisuća osoba s invaliditetom. Od 1. siječnja se, s obzirom na povećanje minimalne plaće, povećava i to za oko 96 kune naknada za svaku kvotu koju ne ispune u ovoj godini. Na kraju bi naknada u ovoj godini mogla biti za oko 20 milijuna kuna veća nego lani.

U prošloj je godini Zavod isplatio ukupno 101,6 milijuna kuna poticaja poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osobama s invaliditetom koje se samozapošljavaju, integrativnim radionicama i zaštitnim radionicama. No, unatoč tome godinu je završio s gotovo pola milijarde kuna viška prihoda.

Novi poticaji

Izvješće pokazuje da je godina završena s 496 milijuna kuna viška. Iako je glavnina tog viška pristigla iz naknada od kompanija i institucija koje se ne pridržavaju kvota, dio je i zarada samog zavoda od vještačenja za inozemna osiguravajuća društva.

Na naše pitanje razmišlja li se s obzirom na taj višak o smanjenju naknada kojeg plaćaju poslodavac koji ne poštuju kvote o zapošljavanju invalida, iz Zavoda odgovaraju da im ta sredstva omogućavaju proširenje integracije osoba s invaliditetom, pa da su uveli novi poticaj, naknadu u visini osnovnog zdravstvenog doprinosa, nove poticaje za samozapošljavanje te je nagrada za one koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom nego što to kvote potpisuju, podignuta s 15 na 30 posto minimalne plaće mjesečno, a trajanje je produženo sa šest na 12 mjeseci.

Unatoč tome da većina obveznika još uvijek ne poštuje kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom, ipak je u 2018. godini broj zaposlenih bio veći nego u 2017. godini. Izvješće otkriva da je u 31. prosinca 2018. godine evidentirano 10.836 zaposlenih osoba s invaliditetom, što je 324 osoba s invaliditetom više u odnosu na 31. prosinca 2017. godine.

Zavodu za vještačenje nedostaju liječnici-vještaci

Zavod se, kako mu i samo ime kaže, bavi i vještačenjem pa su tako u prošloj godini riješili gotovo 120 tisuća predmeta, od čega više od pola, čak 66 tisuća, otpada na predmete koji se tiču mirovinskih prava građana. U izvješću se upozorava da Zavodu nedostaje čak 50 liječnika vještaka, a iz te institucije su nam rekli da kontinuirano raspisuju natječaje za zapošljavanje, ali je odaziv iznimno slab, a vrlo često i nikakav, što je odraz općeg nedostatka liječnika u Hrvatskoj.

S obzirom na to da je posao vještačenja zdravstvenog stanja osobe zahtjevan posao, napominju iz Zavoda, uvjeti za zapošljavanje liječnika specijalista su dvije godine rada u specijalizaciji, a deset godina rada u praksi za liječnika bez specijalizacije.