ZAGREB – Tvrtke, državne institucije i organizacije civilnog društva platile su u prošloj godini više od 200 milijuna kuna naknade jer nisu ispunile kvotu o zapošljavanju osoba s invaliditetom, pokazuje to izvješće Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom imaju svi poslodavci koje zapošljavaju više od 20 radnika i dužni su od ukupnog broja zaposlenih imati tri posto radnika koji su osobe s invaliditetom.

Umjesto ispunjenja te kvote mogu ponuditi zamjensku, a to je potpisivanje ugovora s organizacijama i tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom ili mogu platiti naknadu koja je u prošloj godini mjesečno iznosila 30 posto minimalca po svakoj osobi s invaliditetom koju su trebali zaposliti. Tako je mjesečna naknada u prošloj godini bila 1.125 kuna.

Višak prihoda

Prethodne dvije godine na ime te naknade poslodavci u javnom i privatnom sektoru platili su ukupno 426 milijuna kuna te naknade, što znači da su u tri godine uplatili 626 milijuna kuna naknada jer nisu ispunili kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nije onda ni čudo što Zavod u svom izvješću Vladi navodi kako je u prošloj godini imao višak prihoda nad rashodima u iznosu većem od 634 milijuna kuna po osnovi uplate naknade zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom.

Nije ni čudo što je onda Vlada u ožujku u dva navrata Zavodu u potpore za očuvanje radnih mjesta preusmjerila ukupno 450 milijuna kuna. Dosad je novac od naknade pristizao u puno većem iznosu nego što se trošio na poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom. U ovoj će godini i Zavod ostati bez značajnog dijela naknade, jer je izmijenjen pravilnik zbog korona krize, pa je naknada s 30 posto minimalca smanjena na 20 posto i iznosit će 812 kuna umjesto dosadašnjih 1.125 kuna.

Poslodavci u Hrvatskoj još uvijek radije plaćaju mjesečnu naknadu od 1.125 kuna, odnosno godišnju naknadu od 13.500 tisuća kuna nego da zaposle jednu osobu s invaliditetom.

Podaci Zavoda kažu da je u prosincu prošle godine bilo 9.745 obveznika kvotnog zapošljavanja, od kojih je 2.680 obveznika iz javnog sektora, 6.948 obveznika iz privatnog sektora, 117 obveznika koji su organizacije civilnog društva, te 413 novoosnovanih poslodavaca koji su obveznici kvotnog zapošljavanja, ali u vremenu uvođenja u rad nisu u obvezi ispunjavati kvotnu obavezu, nego tu obvezu imaju tek nakon dvije godine.

Poticaji Zavoda

Njih 1.325, odnosno 13,59 posto, u potpunosti ispunjava obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, a 1.309, što je 13,43 posto, djelomično ispunjava obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Najveći broj obveznika, njih 6.141, što je 63,01 posto, ne zapošljava osobe s invaliditetom te su obveznici plaćanja naknade. Čak 557 tvrtki i ustanova najavilo je da će umjesto zapošljavanja 4.670 osoba s invaliditetom ispuniti tu obvezu zamjenskim načinom.

Zavod poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom odobrava i poticaje, pa je tako u prošloj godini isplatio ukupno 48, 7 milijuna kuna poticaja koje je koristilo 400 poslodavaca koji zapošljavaju 1.335 osoba s invaliditetom. Usporedbe radi, navodi se u izvješću Zavoda, u 2018. godini poslodavcima je ukupno isplaćeno 101,6 milijuna kuna poticaja.

Tu je potporu koristilo 318 poslodavaca za zapošljavanje,1.163 osoba s invaliditetom. Uz to evidentiraju i poslodavce koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a zapošljavaju osobe s invaliditetom, te poslodavce koji su obveznici kvotnog zapošljavanja, a zapošljavaju osobe s invaliditetom preko propisane kvote. Zavod takvim poslodavcima isplaćuje novčanu nagradu. Tako je u 2019. godini novčanu nagradu ostvarilo 190 poslodavaca za zapošljavanje 429 osoba s invaliditetom, kojima je za tu namjenu isplaćeno ukupno 3.066.802,02 kuna.