ZAGREB U posljednjih devet godina, od 2010. do kraja 2018. godine, Porezna uprava je kod 970 građana utvrdila nesrazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine u ukupnom iznosu od 1,425 milijarde kuna.

Za toliko je imovina koju su ti građani kupili bila vrjednija, kad su poreznici krenuli u provjeru od one na koju su platili porez. To znači da su pokušali izbjeći plaćanje poreza na dohodak ili ga nisu ispravno obračunali na osnovicu u ukupnom iznosu 1,425 milijardi kuna i da su državu pokušali oštetiti za najmanje pola milijarde kuna prihoda.

Riječ je o postupcima u kojima porezna uprava uspoređuje podatke o svim primicima građana i onda ih uspoređuje s nabavljenom osobnom imovinom i ostalim izdacima, a cilj je ustanoviti je li porezni obveznik s prijavljenim prihodima doista mogao platiti imovinu koju je kupio. Ako se u poreznom postupku utvrdi da građanin nije dokazao izvore iz kojih je stekao imovinu, onda se razlika između vrijednosti imovine i prijavljenih prihoda, odnosno dokazanih sredstva za njezino stjecanje, tretira kao drugi dohodak. Do kraja 2016. godine na taj se iznos plaćao porez po stopi od 36 posto, ali je od 1. siječnja 2017. godine utvrđena svojevrsna kaznena stopa, odnosno ona je uvećana za 50 posto. Tako se na iznos nesrazmjera prihoda i imovine plaća porez po stopi od 54 posto.

Brojka nije konačna 

Nesrazmjer u iznosu od 1,425 milijardi kuna nije konačna brojka za devetogodišnje razdoblje, jer postupak za 2018. godinu nije okončan, zbog, kako su nam pojasnili iz Porezne uprave, dugotrajnosti postupaka koji se najčešće ne završavaju u jednoj godini. Od 121 postupka utvrđivanja nesrazmjera i između iskazanog dohotka i imovine pokrenutog u prošloj godini završeno je njih 75.

No, prema spomenutim podacima koje nam je dostavila Porezna uprava ispada da je u svakom postupku u prosjeku utvrđen nesrazmjer od 1,5 milijuna kuna i da je država prevarena za oko 500 tisuća kuna poreza. No, prosjek je zapravo varljiv. U 75 postupka koje je Porezna uprava okončala prošle godine ukupan nesrazmjer je, otkrivaju iz Porezne uprave bio oko osam milijuna kuna, odnosno nešto malo više od 106 tisuća kuna u prosjeku po svakom postupku. U dvije godine prije toga, u 2016. i 2017. godini, država je, odgovorila je Vlada nedavno na zastupničko pitanje Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida, provela 177 postupaka utvrđivanja nesrazmjera i utvrdila je da taj nesrazmjer iznosi oko 159 milijuna kuna, što je po predmetu u prosjeku po 897 tisuća kuna.

Zastara šest godina 

U šest godina prije toga okončano je ukupno 820 postupaka i utvrđen je ukupan nesrazmjer u iznosu od 1,258 milijardi kuna. Iz toga proizlazi da je do 2016. godine, odnosno do mandata sadašnje Vlade u prosjeku godišnje utvrđivan nesrazmjer od oko 210 milijuna kuna, dok se on u zadnje tri godine spustio značajno ispod sto milijuna kuna, nije to samo posljedica prijateljskog pristupa prema poreznim obveznicima kojeg promiče sadašnja vlast, niti mandata SDP-ove Vlade koja je zapravo snažnije pokrenula provjeru izvora za stjecanje imovine. Radi se i o tome da su prije i izmjenama Općeg poreznog zakona koje su stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine skraćeni zastarni rokovi. Uveden je jedinstveni rok zastare od šest godina, pa poreznici primjerice u ovoj godini ne mogu više reagirati na situaciju iz 2012. godine ako i ustanove da je bilo određenih poreznih nepravilnosti. Dotad je država, unatoč kraćim općim zastarnim rokovima, izvore za stjecanje imovine mogla provjeravati unatrag do 1. siječnja 2005. godine.

Tako je automatski u 2017. godini to razdoblje skraćeno za šest godina i provjere u toj godini mogle su ići u povijest najdalje do 2011. godine. Već u ovoj godini mogu se provjeravati samo situacije iz 2013. godine ili one koje su nastale nakon toga. Zato je vjerojatno i manji broj postupaka koje provodi porezna uprava, a samim time su manji i iznosi utvrđenog nesrazmjera pa i osnovica na koju država nakon toga može obračunati porez. No zato je porezna stopa koja se obračunava na tu novoutvrđenu osnovicu narasla s 36 na 54 posto.